Zasto Se Tajila Istina O Velikoj I Maloj Petki
Back
datum: 18.04.2008
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...howNews&ID=8515
VEĆ DVADESET GODINA SE ČINI PROPUST - ZAšTO SE TAJILA ISTINA O VELIKOJ I MALOJ PETKI
Vjerovati institucijama i živjeti u uvjerenju kako su Velika i Mala Petka zaštićeno područje kao park-šuma, znači živjeti u zabludi. Zaštita pod kojom se Petka vodi u Ministarstvu kulture temelji se tek na odluci Skupštine bivše Općine Dubrovnik od 22. rujna 1987. godine i otada je sve institucije izmjenama zakona ističu kao park-šumu. Međutim, tu odluku nikada nije potvrdilo više tijelo - danas bi to bio potpis ministra kulture Bože Biškupića. Sve to ne znači da je Petka ugrožena, uvjeravaju nadležni, jer se u temeljnim dokumentima, a u ovom slučaju su to prostorni planovi Županije i Grada Dubrovnika, 87 hektara zemljišta na tom području nije uvrstilo u građevinsko. Drugim riječima, ne treba brinuti da će se mahnita gradnja stambenih zgrada koja je već zagrabila podnožje, raširiti na cijelu Petku.
S druge strane, lakoća izmjena prostornih planova kojima pristupaju gradske vlasti posljednje 2,5 godine, dodatni su argument za nužno dovršenje postupka zaštite. Tim više što su i u županijskoj i gradskoj vlasti prisutni građevinski poduzetnici koji se svom silom trude riješiti etikete sukoba interesa i što su građani imali priliku posvjedočiti sprezi dviju razna vlasti bez obzira na stranačke razlike. Ovdje se ipak radi o previše vrijednom području koje je, srećom, realno ostalo zaštićeno kao vrijedna zelena oaza – pluća Grada, ali sad tek treba ispuniti obvezu i formalne zaštite.
- Budući da je proglašenje izvršeno samo temeljem odluke Skupštine bivše općine i da nije izdano rješenje Ministarstva, na čestice pod zaštitom nije izvršena sudska zabilježba. U sadržaju GUP-a Grada Dubrovnika „Posebni uvjeti korištenja“, područje Velike i Male Petke označeno je kao prirodna baština u kategoriji park-šume i time je osiguran kontinuitet u zaštiti. Glavni ciljevi obvezne sudske zabilježbe su spriječiti devastaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti i da se za značajne zahvate na zaštićenim lokalitetima za koje je zakonom potrebno ishođenje dozvola, odnosno dopuštenja, moraju ishoditi posebni uvjeti zaštite prirode – upozorava Ivan Stanović, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije.
PARALELNA INSTITUCIJA
Drugim riječima, već dvadeset godina se čini propust jer u zemljišnim knjigama nije stavljen teret odnosno zabilježba kako je ovo područje zaštićeno. Petka, najvećim dijelom u privatnom vlasništvu, ostavljena je na milost i nemilost politike. Prema sadašnjem Zakonu o zaštiti prirode, u postupku proglašavanja zaštićenih prirodnih vrijednosti potrebno je izraditi stručnu podlogu kojom se utvrđuju vrijednosti područja i način upravljanja, a potrebno je dostaviti i dokaze da su osigurana sredstva za upravljanje. Petka takvo što još uvijek nema. Ohrabruje činjenica da se spomenuta javna ustanova aktivirala u posljednjih nešto manje od godinu dana otkako njome upravlja Ivan Stanović, a zadovoljstvo njihovim djelovanjem iznose i predstavnici nevladinih organizacija zbog dobre suradnje. Ustanova je od Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture zatražila reviziju upisnika i svih zaštićenih dijelova prirode uključujući i Park-šumu Petka te usklađenje s važećim zakonom jer je na mnogim područjima došlo do značajnih promjena izazvanih različitim djelovanjima od vremena proglašenja zaštite do danas (požari, ratna djelovanja i sl.). U ovom kratkom vremenu su krenuli nadoknaditi sve propuste nekadašnjih tijela koja su trebala brinuti kako bi se riješilo kritično pitanje zaštite prirodne baštine na području Dubrovnika, a to je Petka, i koja su pritom godinama tajila ovaj podatak o izostanku potpune formalne zaštite. Takav podatak potvrđuju zamjenik županice Ivo Karamatić i pročelnik Županijskog upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Niko Šalja.
- Petka nije park-šuma, ali je zaštićena samom evidencijom u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima koju smo odnedavno ekipirali i koja sada ima stručnu voditeljicu. Kao stručnjakinja za parkovnu arhitekturu ranije radila je u Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum. Ponudili smo Gradu Dubrovniku mogućnost da u skladu sa svojim financijskim mogućnostima sudjeluje u zaštiti, a Županija je dosad plaćala Dubrovačke vatrogasce za zaštitu od požara kao i čišćenje Velike i Male Petke. No, to nije dovoljno i treba napraviti kompletnu dokumentaciju – kaže Karamatić.
Gradska uprava tri godine pokušava osnovati vlastitu Javnu ustanovu za zaštitu prirodnih vrijednosti pa je tako svojedobno i odlučila tko će njome upravljati. Međutim, gradska ustanova nikada nije registrirana jer je za preuzimanje upravljanja zaštićenim zonama na svom administrativnom području potrebna suglasnost Županijske skupštine. Uz Petku, tu je i Rijeka dubrovačka kao značajni krajobraz koja se, iako formalnopravno zaštićena, nije uspjela othrvati izgradnji koja može poslužiti kao školski primjer od odstupanja profesionalnih standarda stanogradnje.
– Za moga mandata, Grad Dubrovnik neće dobiti suglasnost Županijske skupštine za osnivanje svoje javne ustanove jer nema smisla formirati paralelne institucije na naše kapacitete – zaključuje Karamatić.
Zamjenik županice se ovdje posve sigurno vodi i političkim interesima, a kada se radi o rijetkim preostalim zelenim površinama ekoloških i estetskih vrijednosti poput Petke, ostaje nada da u zrakopraznom prostoru do trajne zaštite neće biti sklopljen neki novi pakt s posljedicama puno težim od onih na Nuncijati.
Platan – zaštićen samo na papiru
Od 44 zaštićene prirodne vrijednosti na području ove županije, valja naglasiti da su od neovisnosti Republike Hrvatske proglašena samo dva i to Park-prirode lastovsko otočje i Spomenik parkovne arhitekture - stablo orijentalnog platana na Pilama.
komentari
