U Pozarima Nestalo 15 Endemskih Biljaka

Back
datum: 10.08.2007


c/p: http://www.slobodnadalmacija.com/20070810/dubrovnik01.asp

VATRENI EKOCID Dr. NENAD JASPRICA UPOZORAVA NA NARUŠENU PRIRODU DUBROVAČKOG PODRUČJA
U požarima nestalo 15 endemskih biljaka
Stradalo je najmanje 30 vrsta biljaka s nacionalnog popisa rijetkih i ugroženih biljnih zajednica, te oko 15 endema koji uspijevaju samo na dubrovačkom području, tvrdi dubrovački znanstvenik

Na površini od blizu 3000 hektara, koju su proteklih dana poharali požari, stradalo je najmanje 30 vrsta biljaka s nacionalnog popisa rijetkih i ugroženih biljnih zajednica, te oko 15 endema koji uspijevaju samo na dubrovačkom području, poput dalmatinske žutilovke i južnodalmatinske perunike, tvrdi dopredsjednik Hrvatskog botaničkog društva i ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. Nenad Jasprica.

Nakon ovotjednog obilaska terena, dr. Jasprica je utvrdio kako su najviše štete pretrpjele šume česvine i alepskog bora, te niske makije česvine u kojima rastu jedino vazdazelene biljke.

— Stradali su i biljnim vrstama bogati predjeli s kapinikom, kojih, osim na Srđu, u Hrvatskoj ima još samo u Konavlima i Župi dubrovačkoj — pojašanjava dr. Jasprica i napominje da su u vatri izgorjeli i prostori koje je zauzimala zajednica žutilovke i primorskog vrijesa na Bosanki, važna jer sadrži više endemičnih biljaka.

Južnodalmatinske perunike ima samo na dubrovačkom području— Treba spomenuti i kamenjarske pašnjake, koji su se prije požara prostirali oko naselja Knežica. Te pašnjake karakterizira više od stotinjak biljnih vrsta koje rastu na stotinjak četvornih metara kamenjarske površine, što potvrđuje vrijednost tih ekosustava. Oni se i inače smatraju ugroženim tipovima vegetacije u Hrvatskoj zbog nestanka tradicionalnog stočarenja — tumači naš sugovornik. Kao ugroženo izdvaja također područje kod Golubova kamena, gdje je plamen progutao endemičnu zajednicu toplih kanjonskih stijena koja je prvi put u svjetskoj znanosti opisana upravo s tog prostora prije nekoliko godina.


Bit će uljeza
Jedna od manje spominjanih, ali ne i manje ozbiljnih posljedica vatrene stihije jest i utjecaj požara na promjenu ekološke slike zahvaćenog prostora. Dr. Jasprica kaže kako je, s obzirom na promijenjene ekološke uvjete, potrebno sustavno pratiti razvitak vegetacije nakon požara jer postoji mogućnost razvijanja drukčijih tipova vegetacije od onih koji su postojali prije požara.


komentari