Turizam s pet zvjezdica
ZAGREB - Dubrovnik, Hvar i Opatija tri su točke na hrvatskoj obali koje su postale odredišta za elitne goste. Od svog imena, povijesti i ponude za bogate ti gradovi pokušavaju zaživjeti kao odredišta s pet zvjezdica. Hrvatski turizam ne želi samo kampove i hotele za masovne dolaske, nego i mjesta koja će u svijetu biti prepoznatljiva kao hrvatski brend ekskluzivnosti.
Privatni sektor naglo se razvio, a javni sektor još kaska za njim, uglavnom neprilagođen brzini razvoja koju su joj nametnuli privatni investitori. Dubrovnik trenutačno ima šest hotela s pet zvjezdica, a uskoro će dobiti još jedan, hotel Libertas, koji obnavlja turska kompanija Rixos, jedna od rijetkih u svijetu koja se hvali hotelima od čak sedam zvjezdica, što god to podrazumijevalo.
Cijeli Dubrovnik, odnosno njegovi građani, na neki su način posljednjih godina nakon investicijskog vala postali taoci famoznog pojma “destinacije s pet zvjezdica”. Građani žive lošije zbog sve viših cijena, a istodobno gosti koji u Dubrovnik dolaze s visokim očekivanjima nerijetko su razočarani ponudom grada koja je ispod onoga što pružaju sami hoteli.
Opatija je drukčiji primjer, njezini hoteli s pet zvjezdica u principu su niže kvalitete od onih u Dubrovniku pa ondje ta polarizacija nije toliko izražena. No i Opatija definitivno nudi previše loše uređenih plaža i parkirališta, siromašan noćni život i niske standarde usluge u restoranima i barovima, daleko ispod očekivanja ne samo gostiju koji traže uslugu od pet zvjezdica, već i ispod očekivanja prosječnoga gosta. A opet Opatija ima tradiciju koja bi se mogla nazvati čak i njezinim brendom ili zaštitnim znakom. Opatijski gradonačelnik Amir Muzur ipak tvrdi da bi se njegov grad trebao razvijati kao odredište s pet zvjezdica.
- Većina hotela već je dosegnula razinu od četiri i pet zvjezdica, sve su nam plaže ove godine zaslužile plave zastave, imamo i vrhunsku gastronomsku ponudu - tvrdi Muzur i dodaje kako bi se ubuduće u Opatiju trebao dopustiti ulazak isključivo renomiranim svjetskim hotelskim lancima.
Primjer Hvara još je specifičniji. Taj grad za sebe voli reći da je odredište s pet zvjezdica već od 19. stoljeća, no nakon propadanja onog osnovnog, same turističke infrastrukture, posljednjih 15 godina bio je samo sjena onoga što je želio biti. Samo je okružje donedavno bilo znatno bliže slici odredišta s pet zvjezdica od hotela. Sada, nakon što je Orco grupa uložila znatan novac u obnovu hotela, sami se Hvarani tuže na cijene s kojima su se na početku sezone, uostalom kao i lani, “zaletjeli” hoteli Sunčanog Hvara.
Takve cijene pokušali su pratiti i privatni iznajmljivači pa je Hvar odjedanput postao preskupo i poluprazno odredište u kojemu kvaliteta usluga najčešće ne slijedi cijene. U ljepoti Hvara može se uživati bez obzira na cijenu usluge, tvrdi gradonačelnik Pjerino Bebić.
- Hvar kao svjetsko odredište živi od turizma, a da bi doista bilo tako, svi moraju korigirati poslovanje u svrhu hvarske ekonomije - zaključak je gradonačelnika Bebića koji zapravo u sebi krije i ono najvažnije: destinacija s pet zvjezdica može postojati samo ako se javni i privatni sektor doista dogovore kako će stvoriti takvo odredište i kako će se podijeliti konkretni zadaci da se to ostvari. Dr. Saša Poljanec Borić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba smatra, međutim, da Hrvatska neće imati destinacije s pet zvjezdica sve dok sama ne razvije srednju klasu koja će se cijelu godinu moći koristiti uslugama takvih odredišta.
- Događa se društvena polarizacija koja je tipična za zemlje trećeg svijeta. Dubrovnik je kod nas tipičan primjer, Štrok je razvio vrhunske hotele s pet zvjezdica, a javni je prijevoz ostao na razini starih vremena - objašnjava Poljanec Borić.
- Za takav razvoj destinacija s pet zvjezdica tipičan je “proces ograđivanja”, luksuzni hoteli postoje sami za sebe, neovisno o odredištu, ne podižući njezinu kvalitetu, a to se događa i kod nas. Prije nije bilo tako, pogledajte samo Opatiju čiji su luksuzni hoteli usred grada nekada bili u funkciji razvoja kvalitete same destinacije, a nisu postojali mimo nje - dodao je. Prema njoj, naš je najveći problem što je privatni sektor razvijao tvrtke bez suradnje s javnim sektorom pa se zato i pojavio problem koji je stvorio umjetne destinacije s pet zvjezdica gdje lokalna zajednica jednostavno nije bila u stanju slijediti privatni sektor. (surađivali M. Pažanin, M. Lokas, G. Cvjetinović)
Elitni ili masovni turizam
Dubrovnik ima najviše hotela s pet zvjezdica na Jadranu i po tome je trebao biti odredištem elitnog turizma. No budući da je ujedno i vrlo posjećeno odredište cruisera, pomiješali su se masovni i elitni turizam. Dubrovnik je odredište s pet zvjezdica, ako zanemarimo njegov fantastičan izgled, uglavnom po visokim cijenama: noćni je život više nego očajan, a stari grad uglavnom je pretvoren u golemi ugostiteljski objekt.