Tunel kroz Srd jedini izlaz iz Dubrovnika
Back
datum: 15.01.2009
c/p: http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabi...65/Default.aspx
Tunel kroz Srđ jedini izlaz iz Dubrovnika
U Dubrovniku se pitanje prometa može riješiti jedino probijanjem tunela kroz Srđ koji bi završio ispod zgrade “Vodovoda”, otkud bi se račvala tri osnovna cestovna pravca u gradu - prema povijesnoj jezgri, Gruškoj obali i prema Lapadu, odnosno Babinu kuku. Na tome mjestu postoje i idealni uvjeti za izgradnju centralne garaže i cestovnog čvorišta grada.
Kategorično to tvrdi Tonči Peović, član Gradskog poglavarstva zadužen za promet. Prošle je godine dubrovačko Gradsko poglavarstvo iniciralo izradu nove studije prometa budući da je važeća izrađena prije desetak godina, tijekom kojih je došlo do velikih izmjena “stanja” na prenatrpanim prometnicama, osobito u ljetnim mjesecima. Nova će studija morati poštovati smjernice Europske unije o urbanom prometu i nužno uvažavati promjene koje će donijeti izgradnja “arterijskih” prometnica u blizini Dubrovnika.
- Tu mislim na trasu brze ceste do dubrovačke zračne luke i autoceste koja će biti dio jonske autoceste do Grčke, što će nužno u grad dovesti veći broj posjetitelja, vozila i opterećenja gradskih cesta. Osnovno pitanje o kojemu moramo razmišljati jest definiranje pravog mjesta ulaska i izlaska vozila iz grada. Siguran sam da ono nije preko Gruške obale i dalje, preko Rijeke dubrovačke, odnosno preko petlje, tj. vidikovca, jer su ta oba pravca već sada zagušena prometom. Kao jedino logično rješenje se nameće nastavak Splitskog puta kroz tunel koji bi se probio kroz Srđ, s čije bi se sjeverne strane omogućio “deponij” za autobuse i vozila s kojega bi se organizirao javni promet, smatra Peović.
Smještanje centralnog cestovnog čvorišta ispod “Vodovoda” nameće se kao logičan izbor jer se otuda račvaju tri osnovna pravca kretanja po gradskom području. Ključno je sa Županijom i državom dogovoriti mjesto ulaska vozila u grad koje neće unakaziti njegovu estetsku dimenziju i zbilja ne znam bolje rješenje od ovoga sa sjeverne strane Srđa, s koje će prolaziti i “arterijske” ceste o kojima sam govorio, zaključuje Peović, dodajući kako je ovakve projekte nužne za funkcioniranje grada moguće kandidirati i za sredstva Europske unije. Dubrovnik ima imidž i status zaštićene UNESCO-ove baštine, što su dovoljni razlozi da bi se pitanju ekološkog i funkcionalnog prometnog rješenja posvetila velika pažnja.
Više manjih garaža
Stanje prometa u mirovanju jedino je moguće riješiti provedbom definiranih manjih garaža u kojima bi građani kupovali parking-mjesto za svoja vozila. Dubrovnik je predragocjen prostor da bi ostao na jednoj razini, stoga bi se garaže trebale graditi kat ili dva ispod zemlje. To je učestala europska praksa, posve prihvatljiva dubrovačkom imperativu očuvanja ambijentalnosti, kaže Peović.
komentari
