Predstavljen nacrt Gornjih horizonata
Tri centrale oduzimaju vodu Neretvi
Nakon što su vlasti Republike Srpske pokazale odlučnost ići do kraja u realizaciju hidroenergetskog projekta Gornji horizonti postavljanjem temeljnog kamena za izgradnju hidrocentrale u Bileći s ove strane entitetske granice, vijest su vlasti, ekološke udruge i stručnjaci uglavnom dočekali sa šutnjom, iako se do prije pola godine od njih predviđala katastrofa u dolini Neretve te izvorištima Bregavi i Buni.
Matematika RS-a
Nakon Bileće, Elektroprivreda Republike Srpske planira gradnju dvostruko snažnijih hidrocentrala u Nevesinju te Dabru. Iz RS-a ne kriju, pak, da im je cilj sagraditi pogone od najviše razine na koti Nadanića, ukupnog potencijala većeg od 650 megawata (MW). To pak ne uključuje inicijativu za još jednu hidroelektranu nedaleko Dubrovnika, gdje postoji već jedna instalirane snage 216 MW, koju bi rado gradili zajedno s hrvatskim vlastima. Matematika je jednostavna.
Vlasti RS žele isti vodni potencijal prevesti od tokova koji su prirodno završavali u tzv. Donjim horizontima u izvorištima pritoka Neretve te Parku prirode Hutovu blatu.
Salinizacija Čapljine
U konačnici smanjen dotok pritoka Neretve u donjem bi toku te rijeke mogao dovesti do daljnje salinizacije, gotovo do same Čapljine.
Projekt Gornji horizonti izrađen je 1965. godine. Projekt je zastao tijekom rata, a tunel u Fatničkome polju bio je napola dovršen. Posao je u tome dijelu izvodio splitski Konstruktor.
Dvojica najvećih protivnika nastavka realizacije projekta Gornjih horizonata su sveučilišni profesor iz Mostara dr. Pero Marjanović te hidrološki stručnjak Mato Goluža. I Hrvatska se uključila u taj spor tražeći preko posebnoga povjerenstva sporazumno rješenje.