Prije Gradnje Kuce Treba Platiti Preko 300 000kn
Back
datum: 18.04.2008
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...howNews&ID=8559
NOVI ZAKON PROTIV MALIH INVESTITORA: PRIJE POčETKA GRADNJE KUćE TREBA PLATITI PREKO 300 TISUćA KUNA - DRžAVA OTEžAVA GRADNJU OBITELJSKIH KUćA
Pola godine nakon primjene novog Zakona o prostornom planiranju i gradnji isplivala je nevjerojatna odredba zbog koje je vlasnicima građevinskog zemljišta postavljena još jedna skupocjena prepreka u izgradnji obiteljske kuće. Paradoksalna je situacija u kojoj Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine Matulović-Dropulić, uvjerava da se zakonom pojednostavljuje ishođenje dozvola za gradnju objekata do 400 četvornih metara površine, a time i život građanima koje tek očekuje stambeno zbrinjavanje, a da pritom novele tog istog zakona povećavaju cijenu i trajanje postupka do početka gradnje kuće.
Naime, lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje i ostali potrebni dokumenti koje od početka godine izdaju županije i veliki gradovi poput Dubrovnika, može se izdati samo na uređenoj građevnoj čestici. Kako objašnjava Silva Vlašić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, to znači da čestica mora imati pristup s prometne površine, propisani broj parkirnih mjesta i da je riješena odvodnja otpadnih voda, a sve u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaju dozvole ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevine i uređenja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom. Dosad su se javnim prometnim površinama smatrale prometnice koje postoje u naravi pa i onda kada nisu evidentirane u katastru ili zemljišnim knjigama.
Drugim riječima, vlasnika građevinskog zemljišta u Dubrovniku koji želi sagraditi kuću na kraju ulice od 100-tinjak metara, a koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao prometnica, unatoč tome što na tom mjestu postoji preko 20 godina i u kojoj su već sagrađene četiri obiteljske kuće s urednim dozvolama, projekt će koštati najmanje sto tisuća kuna više nego po starom zakonu o gradnji. Da bi dobio dozvolu za gradnju kuće, investitor mora najprije legalizirati put, što znači da treba platiti ovlaštenog arhitekta za izradu projekta puta i potom ishoditi dozvolu. Kako objašnjava jedan dubrovački građevinski poduzetnik, put dužine 100 metara tog će malog investitora stajati najmanje sto tisuća kuna, a iznos se bitno povećava ako imovinskopravni odnosi nisu riješeni, odnosno ako mora otkupiti sporno zemljište. Sve je to gotovo neisplativo za nekoga tko gradi obiteljsku kuću. Iako ista pravila vrijede i za investitore stambenih zgrada, oni će troškove, kako to nerijetko rade s komunalnim doprinosom, uračunati u cijenu četvornog metra stana. To opet vodi prema novom poskupljenju novogradnje. Građevinski poduzetnik kaže kako je uputno tražiti od jedinice lokalne samouprave nadoknadu troškova na račun komunalnih doprinosa, ali i to je mukotrpan i dugotrajan postupak neizvjesnog ishoda, u kojemu opet postoji razlika između investitora i investitora.
- Na veće probleme u provođenju novog zakona u ovom dijelu dosad nismo nailazili, možda zbog relativne kratkoće u njegovoj primjeni. Međutim, uočavamo da su investitori dobro informirani o ovoj zakonskoj odredbi prije svega kroz lokacijske dozvole za pristupnu cestu – kaže Silva Vlašić i dodaje kako se „navedene odredbe o ne odnose na građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina jer se pretpostavlja da su izgrađene na uređenom zemljištu“.
Ipak, kaže nam građevinski poduzetnik, u Hrvatskoj pa tako i na dubrovačkom području dominiraju prometnice koje nemaju potrebne dozvole niti zadovoljavajući profil propisan prostornim planom. Štoviše, po njemu se Ministarstvo u još jednom 'detalju' pokazalo nedoraslim.
- Po novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja izdaju se temeljem Generalnog urbanističkog plana (GUP), a ne zakona. U dubrovačkom GUP-u izravno se ne traži da svaka parcela ima izlaz na javnu prometnicu – kaže poduzetnik.
Resorno ministarstvo navodno je uredima za izdavanje dozvola odaslalo naputak u kojemu upozoravaju na nužno pridržavanje odredbe zakona unatoč izrečenoj činjenici, što djeluje vrlo zbunjujuće. Prema procjeni građevinskog poduzetnika, prije nego što položite kamen-temeljac za obiteljsku kuću od 300 četvornih metara u Dubrovniku, morate platiti preko 230 tisuća kuna. Najveći dio tog iznosa, 156 tisuća kuna, otpada na komunalni doprinos od 180 kuna po prostornom metru, a taj namet koji ide u blagajnu Grada Dubrovnika služi za izgradnju komunalne infrastrukture o čijem stanju u pojedinim dijelovima je bespredmetno raspravljati. Dovoljno je proći Ulicom Andrije Hebranga ili se uputiti na glavicu Babina kuka. Iznos od 230 tisuća ne sadržava novu obvezu – rješavanje prilaza javnoj prometnici i odvodnje.
Kompleksnost problema
Kako smo pisali prije više od godinu dana, Grad Dubrovnik je obećao osnivanje fonda za javne garaže i parkirališta u koji bi investitor izgradnje objekta zbog nemogućnosti izgradnje parkirnih mjesta sukladno GUP-u ili nepostojanja kolnog prilaza do zemljišta, uplaćivao naknadu. Iznos te naknade je još uvijek neutvrđen, ali se spekuliralo o 14 tisuća eura po parkirnom mjestu, po čemu bi za jednu stambenu jedinicu bilo potrebno 207.200 kuna. S obzirom da su obiteljske kuće u današnje doba barem s dvije stambene jedinice, trošak se udvostručuje. I to bi nekima bilo prihvatljivo, samo da im se konačno omogući gradnja na građevnoj čestici.
- Nacrt odluke je izrađen i u postupku je donošenja – kaže Nike Sudarević, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, dodavši kako je postupak utvrđivanja uvjeta, načina i rokova plaćanja naknade trajao dugo zbog 'kompleksnosti problema'. Takvu su odluku dosad donijeli Zagreb, Split i Osijek.
Prebacili u petu brzinu
Ured državne uprave u Dubrovniku s 1. siječnjem je ostavio čak 1901 neriješeni spis koji je, zajedno s dijelom zaposlenika, prešao u nadležnost Grada Dubrovnika. U nepuna tri mjeseca, isti ti zaposlenici nekim su čudom uspjeli riješiti čak 650 predmeta. Kako tvrde u novoformiranom gradskom upravnom odjelu koji je nedavno preuzela Lidija Sekol iz Zagreba, zaposlenici su radili u petoj brzini, „uz izvanredne aktivnosti i prekovremeni rad“. U međuvremenu je u odjel stiglo i novih 100 zahtjeva koji će se rješavati po novom zakonu.
komentari
