ZA PORAST OVISNOSTI O DROGAMA KRIVO JE GOSPODARSKO STANJE - POčINJE ZNATIžELJOM, ZAVRšAVA OčAJEM
Zlouporaba droga i posljedična bolest ovisnosti o drogama jedan je od najvećih zdravstvenih problema suvremenog društva, predstavljajući istinski rizik za zdravlje nacije, noseći za sobom i rizik za zarazne bolesti (HIV, hepatitis C, hepatitis B, spolno prenosive bolesti), a smrtnost je među ovisnicima o psihoaktivnim drogama veća nego u općoj populaciji iste dobi. Ovisnost pogađa sve društvene slojeve i zajednice, te za sobom nosi i druge društvene probleme poput delinkvencije, kriminala, prostitucije, neproduktivnosti, a novac koji narko-kriminal obrće i sam kriminal koji prati zlouporabu droga, može značajno destabilizirati društvenu ekonomiju i društvo – ističe se u izviješću o konzumiranju droga na dubrovačkom području koji je nedavno prihvatila Dubrovačko-neretvanska županija, a pripremio ga je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
- Za porast ovisnosti o drogama u Hrvatskoj stručnjaci drže utjecaj socijalnih čimbenika kao što su: gospodarsko stanje, ratna zbivanja, porast kriminala i dostupnost drogi, migracije stanovništva i brojna druga sociološka zbivanja u zajednici. Raširenost konzumiranja sredstava ovisnosti ovisi o dostupnosti droga, učinkovitosti različitih programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini, te institucionalnih i izvaninstitucionalnih resursa za suzbijanje problema ovisnosti – tvrdi dr. Matija Čale Mratović ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Ovisnost o psihoaktivnim drogama je kronična recidivirajuća bolest mozga sa zdravstvenim i društvenim posljedicama, a ne društveno uvjetovani problem neprilagođenog ponašanja.
LIJEČENJE KAO KOMPENZACIJA ZA PROMJENE
- Znanost je pomogla u shvaćanju bitnom za oblikovanje strateških ciljeva liječenja, a to je da cilj liječenja mora biti kompenzacija promjena u mozgu lijekovima i tehnikama kojima se mijenja ponašanje – kaže dr. Čale Mratović.
Temelj organizacije liječenja ovisnosti o drogama u Republici Hrvatskoj je izvanbolničko liječenje. Centri za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti organizirani su u službe Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za javno zdravstvo. U centrima rade stručni interdisciplinarni timovi, nositelji većine specifičnih aktivnosti usmjerenih na smanjenje potražnje droga te planiranje provođenja liječenja. Planom organizacije sustava za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika u zavodima za javno zdravstvo, koji je izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a temeljem broja ovisnika u tretmanu u 2003., Dubrovačko- neretvanska županija je dobila pravo da uposli tim kojeg čine 2 liječnika, 2 stručna suradnika (psiholog + socijalni radnik/ sociolog/ defektolog/ socijalni pedagog) i 1 medicinski tehničar. Zbog svojih geografskih specifičnosti proizašla je potreba za većim brojem ispostava, što je ovako zamišljenoj organizaciji sustava postavilo velik izazov u nastojanju da bude dostupna ovisnicima u cijeloj županiji. Iz tih razloga Odjel u potpunosti preuzima već razvijenu mrežu savjetovališta te nastavlja djelovati kroz ispostave u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama te Korčuli i Blatu na otoku Korčuli. Zbog posebno ozbiljne situacije na otoku Korčuli, krajem 2005. otvaraju se i dvije nove ispostave u Smokvici i Veloj Luci. U 2006. Odjel svoj rad obavlja kroz sedam savjetovališta raspoređenih da budu što bolje dostupni korisnicima (Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Blato, Smokvica i Vela Luka) za potrebe cijele županije.
U OSAM GODINA PET
PUTA VIŠE OVISNIKA
- U 2006. u Zavodu su na puno radno vrijeme zaposlene 4 osobe, a još 9 osoba na ugovor o djelu. Samo tako bilo je moguće organizirati rad u svih 7 savjetovališta. Stručnjaci zaposleni u punom radnom vremenu su liječnik, dipl. socijalni radnik i zdravstveni tehničar u Dubrovniku, te radni terapeut na otoku Korčuli. U ugovornom odnosu na određen broj sati, a prema potrebama pojedinog savjetovališta i odobrenim sredstvima za ovu djelatnost, zaposleno je još 9 osoba. U Dubrovniku 2 (psiholog i pedagog), u Metkoviću 2 (liječnik i psiholog), u Pločama 3 (liječnik, socijalni radnik i defektolog) i na otoku Korčula 2 (liječnik i psiholog) – govori dr. Matija Čale Mratović.
Od 1996. u Centru, a od 2004. Odjelu za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Dubrovačko-neretvanske županije ukupno je do danas evidentirano 730 konzumenata psihoaktivnih droga, od čega 394 ovisnika o opijatima. U 2006. god. u Odjelu je zbog zlouporabe droga liječeno 267 osoba od čega 194 opijatska ovisnika, 64 osobe na marihuani, 2 osobe na sedativima, 2 kokainu i 5 na stimulativnim sredstvima. Od ukupnog broja liječenih ovisnika 31 posto su novo registrirani tj. prvi put liječeni. Od ukupnog broja novih - prvi put liječenih osoba zbog zlouporabe bilo koje psihoaktivne droge, opijatski ovisnici čine 56 posto.
- Od 1998. do kraja 2006. broj osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga se povećao gotovo 5 puta. Od 1998. do kraja 2003. broj liječenih osoba se povećao dvostruko (s 56 na 116), dok se u narednom periodu od samo 3 godine (2004.-2006.) više nego udvostručio. Broj novih liječenih osoba također raste, ali značajno manje od ukupnog broja liječenih u kalendarskoj godini. Od 2002. broj novih opijatskih ovisnika polako stagnira u odnosu na ukupno liječene i ukupan broj opijatskih ovisnika – tvrdi dr. Matija Čale Mratović.
Zbog bolje organizacije Odjela za liječenje i prevenciju ovisnosti i lakše dostupnosti, kao i suradnje s drugim institucijama u lokalnoj zajednici, u 2005. je zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, evidentirano i liječeno 240 posto osoba više nego u 2004., dok je broj evidentiranih osoba u 2006. porastao za 11 posto.
U OVISNOST ZBOG ZNATIŽELJE
U prošloj godini zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno je liječeno 267 osoba; 240 osoba je liječeno u Odjelu za prevenciju i izvanbolničko liječenje, a 27 u drugim zdravstvenim ustanovama u RH.
- Najveći udio opijatskih ovisnika bio je u dobi od 25-29 godina (39 posto) i bili su vodeća dobna skupina u Dubrovniku s udjelom od 42 posto i Metkoviću i Pločama s udjelom od 34 posto, dobna skupina 30-34 godine, Dubrovnik 30 posto, a Metković i Ploče 31 posto. Na Korčuli su opijatski ovisnici bili mlađe dobi, 20-24 godine s udjelom od 37 posto te 25-29 godina s udjelom od 34 posto. U tretmanu zbog zlouporabe neopijatskih droga su osobe mlađe dobi. Dobna skupine 15-19 godina prevladavala je u Dubrovniku (55 posto), a 20-24 godine na Korčuli (53 posto) i u Metkoviću i Pločama (43 posto). Glavno sredstvo zlouporabe među liječenim osobama su opijati kod 194 osobe (73 posto), marihuana kod 65 (24 posto), a ostala sredstva kod 8 osoba (3 posto).
- Najčešći povod uzimanja sredstava ovisnosti kod opijatskih ovisnika je bila znatiželja: Dubrovnik 23 posto, Metković 34 posto i Korčula 37 posto. Podjednako u svim regijama, kod 20 posto osoba povod je bio utjecaj vršnjaka ili partnera. Za područje Dubrovnika i Pelješca na trećem mjestu s jednakim udjelima od 9 do 11 posto nalaze se želja za potvrđivanjem, zabava, neznanje o štetnim posljedicama i psihološki problemi. Na Korčuli, nakon znatiželje i utjecaja vršnjaka, kao povod uzimanja sredstava ovisnosti opijatski ovisnici navode psihološke probleme (16 posto), zabavu (11 posto) i dosadu (11 posto), a u neretvanskom području psihološke probleme (21 posto) te želju za potvrđivanjem (10 posto)–kaže dr. Čale Mratović i dodaje:
- Znatiželja je bila najčešći povod uzimanja sredstava ovisnosti i kod neopijatskih ispitanika u Dubrovniku (47 posto), a utjecaj vršnjaka/partnera je bio najčešći povod na Korčuli (37 posto) te u Metkoviću i Pločama (29 posto). Nakon toga slijede: u Dubrovniku utjecaj vršnjaka, psihološki problemi, zabava, želja za potvrđivanjem i dosada, svi s udjelom od 11 posto; na Korčuli znatiželja (16 posto), te psihološki problemi, zabava i dosada, svi s udjelom od 11 posto; a u neretvanskom području znatiželja (21 posto), te psihološki problemi i želja za potvrđivanjem s udjelima od 14 posto. – zaključuje dr. Čale Mratović.
Već je od ranije poznato da se kao prvo sredstvo ovisnosti najčešće proba marihuana. Heroin kao prvo sredstvo ovisnosti je probalo 19 posto osoba liječenih zbog zlouporabe droga u Dubrovniku, 14 posto u Metkoviću i 11 posto na Korčuli.
Prosječna dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva je 16 godina, obično je to marihuana. Prvo uzimanje heroina događa se u dobi od 19 godina. S intravenoznim uzimanjem se počinje 2 godine kasnije u dobi od 21 godine.
- Uvelike zabrinjava porast konzumenata kokaina i novih sintetičkih droga, čiji je zanemarivo mali broj korisnika u tretmanu Odjela za prevenciju i zlouporabu droga. Kod osoba ovisnih o opijatima, u svim promatranim regijama članovi obitelji su bili prvi koji su saznali za ovisnost. Na drugom mjestu su prijatelji i poznanici, odnosno policija i organi gonjenja – ističe dr. Čale-Mratović.
Preslik ovisnika, njihova ulaska u začarani krug ovisnosti i razlozi zbog kojih postaju ovisnici, više su ili manje jasni. No, i dalje treba ustrajati na prevenciji. Upoznati mlade ljude s problemima ovisnosti i upozoriti na njih, jedan je od osnovnih ciljeva Zavoda za javno zdravstvo koji uz obitelj najviše i pridonosi osvještavanju djece i adolescenata na rastući problem ovisnosti u cijelome svijetu.