Poginuo mlađi brat Ane Sršen
U prometnoj nesreći na motoru poginuo 15-godišnji Petar Sršen, brat proslavljene paraolimpijke, a njegov rođak još u životnoj opasnosti
DUBROVNIK - Petnaestogodišnji Petar Sršen iz Polača, brat proslavljene paraolimpijke Ane Sršen, poginuo je u prometnoj nesreći koja se u blizini mjesta Pomena dogodila u nedjelju deset minuta prije ponoći.
Sršen je upravljao skuterom bez zaštitne kacige i bez položenog vozačkog ispita, a s njim je bio i 14-godišnji rođak Antonio Kriste koji je još uvijek u životnoj opasnosti i nalazi se na liječenju u dubrovačkoj bolnici.
Vozeći se uzbrdicom, svega stotinjak metara od Pomene, s dolaskom na raskrižje na njih je naletio Stjepan Nodilo koji je iz suprotnog smjera upravljao Alfa Romeom. Od siline udarca skuter se gotovo raspao, pa smo dijelove motora nalazili i pedesetak metara od mjesta nesreće. Jedini očevidac bio je Nenad Šlogar iz Bjelovara, koji već pet godina radi na Mljetu. On je Golfom 4, u društvu nekoliko djevojaka, vozio dvadesetak metara ispred skutera i nakon dolaska na križanje skrenuo je ulijevo.
- Propustio sam Alfu da prođe i onda skrenuo. Djelić sekunde kasnije čuo sam strašan prasak. Zaustavio sam se, uzeo lampu i krenuo natrag. To što sam vidio bilo je više nego strašno. Skuter se razmrskao, na cesti su ležala dva tijela i sve je bilo puno krvi. Grozno je bilo vidjeti i čuti jauke jednog od mladića.
Automobil je nastavio strugati po cesti još dvadesetak metara i tu se zaustavio. Postavio sam na cestu sigurnosne trokute i nazvao Hotel Odisej te im rekao da nazovu policiju i Hitnu pomoć - rekao je Šlogar, koji je i u popodnevnim satima bio vidno šokiran događajem.
Šlogar nam je rekao i da Sršen nije bio pri svijesti ni jednog trenutka dok za Kristu kaže kako je zapomagao od boli. Dodao je da je Kriste imao otvoreni prijelom noge. Stradali Sršen glavom je udario u prednji lijevi dio Alfa Romea, odnosno njegovo vjetrobransko staklo na tom dijelu. Vozač Alfe Nodilo, inače susjed stradalog Sršena, nije ozlijeđen u nesreći.
Na mjesto nesreće uskoro su došle Magdalena Nardelli, otočna liječnica, i njezina pomoćnica. S njima su bili i policajci te vatrogasci. Liječnice su pružale pomoć unesrećenima na cesti nadajući se da će po njih doći helikopter. No njega nije bilo.
Iako je šef otočnih vatrogasaca pokušao osvjetljavanjem područja olakšati helikopteru da se spusti na otok, kako smo doznali, rečeno mu je da helikopter neće doći jer ne može letjeti noću. Liječnica M. Nardelli nije željela komentirati događaj, već nas je uputila na svog šefa Stijepa Raguža. On također nije želio komentirati nedolazak helikoptera, ali je ustvrdio kako je poznat problem Mljeta koji nema ni helidrom.
Kako helikopter nije dolazio, u pomoć je pozvan katamaran Nona Ana, koji je bio u Polačama. Prema izjavama očevidaca, stradali mladići su s mjesta nesreće odvezeni tek tri sata poslije. Nesretni je Petar Sršen preminuo na putu do bolnice. Dubrovačka policija o događaju je medijima navela tek par šturih podataka.
Nismo mogli sletjeti noću
Helikopter MI8 bio je pozvan na intervenciju na otok Mljet. No, prema proceduri helikopter ne može obaviti noćno slijetanje na neosvijetljenom heliodromu. Kako heliodrom na Mljetu nije opremljen za noćno slijetanje, helikopter nije mogao doći na mjesto nesreće, rekla nam je u ponedjeljak glasnogovornica Ministarstva obrane Marijasna Klanac. (K. Ž.)
Ni 40 timova nije dovoljno
Prije početka turističke sezone svake se godine, pa i ove, pojačavaju timovi zdravstvene zaštite na obalnom području i na otocima. Na taj način se osigurava kvalitetna i brza medicinska pomoć kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu, a povećani broj liječničkih timova osiguravaju turističke zajednice i lokalna samouprava.
Ove godine na Jadranu radi 35 do 40 timova više negoli tijekom ostatka godine. No, bilo je problema u njihovu organiziranju jer Hrvatskoj nedostaje liječnika i bez ovog pojačanog rada.
Zbog toga je Hrvatska liječnička komora u svibnju pozvala i liječnike umirovljenike da pomognu kolegama u priobalju kako bi se mogla organizirati primjerena medicinska pomoć. Tako je na području Dubrovačko-neretvanske županije organizirano 14 dodatnih liječničkih timova, a po jedan dodatni liječnik radi na Mljetu te na Pelješcu.
I na područjima ostalih “morskih” županija pojačani su liječnički timovi i povećan njihov broj, a također i hitna medicinska pomoć na prometnicama. (G. J.)