Nelegalni Vezovi U Gradskoj Luci Dubrovnik
Back
datum: 18.09.2007
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...howNews&ID=7141
NELEGALNI VEZOVI U GRADSKOJ LUCI DUBROVNIK - „KOLPO MORTO“ ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE
Želite li svoju barku, gliser ili brodicu, ostaviti na vezu u Gradskoj luci Dubrovnik, možete, i to bez ikakvih problema i dodatnih pitanja. Čak ne morate ništa platiti! Izaberite mjesto koje vam se sviđa, ubacite „kolpo morto“ i privežite konope. Takav tretman, izuzev onih koji godinama uredno plaćaju svoj vez, (a zasigurno se i sami pitaju zašto to rade) uživaju svi oni vlasnici barki, gluhi na pravila i propise. Zašto i ne bi kad ih nitko neće pozvati na odgovornost. Županijska lučka uprava (ŽLU) Dubrovnik koja upravlja Gradskom lukom upoznata je s problemom nelegalnih vezova no ništa ne mogu jer kažu „takvo je stanje naslijeđeno“. To nije nikakvo opravdanje. Jer koliko će se još godina nadležne institucije pozivati na naslijeđene probleme? U nas je to, čini se, nepisano pravilo. Oni koji uredno plaćaju, ako ništa zbog osjećaja moralne odgovornosti, ispadaju krajnje naivni.

U evidenciji ŽLU Dubrovnik je 241 barka, a toliko vlasnika ima potpisan ugovor sa ŽLU i uredno plaća svoj vez. No, pet minuta vam je dovoljno da na sidrištu i pri obali u starome portu pobrojite čak 300 barki. Ni manje ni više, 60-ak vlasnika plovila privezanih u portu izbjegava plaćanje priveza, čija se godišnja cijena, ovisno o veličini barke, kreće od 533 do 1206 kuna pri obali, i na sidrištu od 143 do 565 kuna. Uzme li se prosjek cijene na sidrištu, Lučka uprava godišnje gubi gotovo 20 tisuća kuna. Doda li se tome novac izgubljen od nelegalnog privezivanja na Batali, jer i tamo je to sasvim uobičajena pojava, iznos sigurno nije zanemariv. Spomenimo, prihod od komunalnih vezova, gledajući sve luke u nadležnosti ŽLU, godišnje iznosi oko 300 tisuća kuna.
- Na sidrištu je nelegalno privezivanje problematično nadzirati. Idejno rješenje sidrenog sustava gradske luke je napravljeno i već u prosincu se kreće s izgradnjom novih vezova, kad završi sezona cruisera. Najprije ide jaružanje Gradske luke, a potom će se našim bovama na sidrištu obilježiti i napraviti oko 150 mjesta te još 100 uz kraj – objašnjava ravnatelj ŽLU Dubrovnik Kristijan Pavić.
Bit će to barem nekakvo zadovoljstvo onima koji su uredno plaćali svoje vezove, jer nakon uređenja sidrišta, dodaje, za neplatiše neće biti mjesta. Barke će biti uredno posložene i samim tim će biti puno jednostavnije obavljati nadzor. No, ne postoji sustav kažnjavanja onih koji ne poštuju pravila, primjerice, naplaćivanja kazne za takve slučajeve. Prema Pavićevim riječima, jedini je način otegliti barku i maknuti 'kolpo morte'. Na pitanje koliko je puta to napravljeno, odgovor „pet ili šest“ nije zvučao optimistično. Očito, ni ta mjera nije djelotvorna ili bi bila da se redovno provodi. Teško je shvatiti da nadležni ne mogu učestalo provjeravati vezove budući svaka barka ima svoju registarsku oznaku. Baš kao što je čudno da se Godišnji program rada i razvoja za ovu godinu Županijske lučke uprave Dubrovnik pred Županijskim poglavarstvom nađe tek u rujnu. Kao da se sve događa puževim korakom! Pa se nameće pitanje u kojem će prosincu početi radovi na sređivanju sidrenog sustava gradske luke? Budući se još 2004. godine u programu rada se našao iznos od 500.000 kuna namijenjen financiranju izrade projektne dokumentacije za sanaciju kulturno-povijesnog spomeničkog zdanja lukobrana Kaše, baš kao što je i u 2007. predviđeno 550 tisuća kuna za istu tu namjenu!
Posat djeluje krajnje sramotno i znatno narušava sliku staroga porta. Ostaci barki uništenih još u Domovinskom ratu, smeće i neorganiziranost u prostoru, ne odaju sliku kakvu zaslužuje najljepša gradska luka. Ravnatelj ŽLU Kristijan Pavić najavljuje da će za 10-ak dana organizirati čišćenje Posata pa bi uskoro taj dio trebao „progledati“. Mnogo je stvari koje bi u Gradskoj luci trebalo dovesti u red. No, ako se i dalje bude išlo puževim korakom, nezadovoljstvo nadležnim institucijama će rasti. Ravnatelj baš kao i Upravni odbor od pet članova (za njihove je naknade u financijskom planu za 2007. predviđeno 185 tisuća kuna bruto) to bi trebali znati. I nešto poduzeti jer kaosu u starome portu treba stati u kraj. Začuđuje kako nikome do sada nije palo na pamet riješiti ovaj problem. Jer situacija u kojoj ne vrijede ista pravila za sve, gdje oni privilegirani (koji ne plaćaju vez) s podsmijehom komentiraju uredne platiše, što stvara dodatnu netrpeljivost i revolt, nije održiva. S novcima od komunalnih vezova koji godinama klize iz ruku, već odavno se moglo financirati uređenje i održavanje sidrišta za domaće stanovništvo u svim lučicama u nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik. Izgleda, o tome se ne vodi računa. Jer i ovako je dobro, a plaća je svakako ista! U uređenim društvima takav nemar u ispunjavanju svojih obaveza, na uštrb poreznih obveznika, nazvao bi se – neodgovornošću i neradom.
BATALI POTREBNO 700 DO 800 MJESTA
Kao u Gradskoj luci, slično je i na privezištu za domaće stanovništvo na Batali. Na tom prostoru ŽLU Dubrovnik s vlasnicima barki ima potpisano 407 ugovora koji uredno plaćaju sve pristojbe lučkoj upravi. Pedesetak je onih koji još nisu obnovili ugovore, a još je 300-njak zahtjeva za vez.
- Čekamo urbanistički plan uređenja koji bi trebao biti gotov do kraja godine i onda napraviti idejno rješenje za vezove za domaće stanovništvo, a onda u narednim godinama to i realizirati – kazao je ravnatelj Kristijan Pavić. Za potrebe stanovništva na tom predjelu optimalno bi bilo oko 700 do 800 mjesta.
RIJEKA DUBROVAČKA, PRIČA ZA SEBE
Prostor Rijeke dubrovačke priča je za sebe. Svakodnevno se događaju devastacije u tom zaštićenom prostoru. Svatko sebi postavlja vez za barku gdje mu odgovara, gradi lukobrane... i nikome ne odgovara. ŽLU Dubrovnik ima nadležnost nad Lukom Komolac (komad rive od 60-ak metara na Tenturiji), Lukom Sustjepan sa 'Šelom' i Lukom Mokošica gdje su upravo završili potpisivanje ugovora s domaćim stanovništvom, dakle legalizaciju komunalnih vezova. To, najavljuju, slijedi u Sustjepanu. Sve ostalo van njihove nadležnosti pomorsko je dobro.
Prema Zakonu o pomorskom dobru koje je stupilo na snagu krajem 2003. godine, pomorskim dobrom upravlja i vodi brigu jedinica lokalne samouprave, grad ili općina. Znači, poznato je u čijoj je nadležnosti preostali dio pa bi gradske institucije trebale uočiti nepravilnosti u prostoru, pogotovo ovom zaštićenom, i promptno reagirati. Što se, na žalost, ne događa.
komentari