Kako je zlocesta kriza pokvarila turisticku bajku
Back
datum: 11.01.2009
c/p: http://dulist.hr/content/view/3162/95/
Kako je zločesta kriza pokvarila turističku bajku
Sve je počelo, baš kao u bajkama, divno i krasno, još jedno povećanje cijena nije bio problem, jer Dubrovnik je brand koji ne blijedi, hotelijerima i ugostiteljima su bila puna usta hvale o popunjenosti i zaradama pa slijedom toga nisu ni pomišljali snižavati cijene. Kad „odjednom," idilu pokvari kriza, i baš poput velikoga zločestog vuka u priči o tri praščića otpuše kućicu od turističkih eura
Trebali su živjeti (i zarađivati) sretno do kraja (godine) no pojavila se zla kriza. Tako se otprilike može usporediti i turistička 2008. godina. Sve je počelo, baš kao u bajkama, divno i krasno, još jedno povećanje cijena nije bio problem, jer Dubrovnik je brand koji ne blijedi. Hotelijerima i ugostiteljima su bila puna usta hvale o popunjenosti i zaradama pa slijedom toga nisu ni pomišljali snižavati cijene. Diskretno se na početku tek upozoravalo na svjetska sportska natjecanja, no bez pretjerane brige, jer smo bili na pragu još jedne odlične sezone?!
Kad „odjednom," idilu pokvari kriza, i baš poput velikoga zločestog vuka u priči o tri praščića otpuše kućicu od turističkih eura.
Istina i statistika
Mrtvilo siječnja i veljače je malo oživjelo previranja oko izbora novoga direktora Turističke zajednice Dubrovnika. Tonći Skvrce nije dobio potreban broj glasova, članovi Turističkog vijeća izabrali su Jelku Tepšić. Slijedila je sezona sastanaka koji bi se, osim zajedničkih naziva o pripremi sezone, mogli nazvati i 'sve je dobro'. Jest da nam (opet) malo fali kadra, no u skladu s navijačkom groznicom krećemo u još jedno uspješno osvajanje sezone. Svi su se na početku godine, doduše malo tiše nego ranije, hvalili milijardama eura zarade od turizma, pri tome (ponovno) zaboravili da se u turizam ipak nešto treba sustavno ulagati da bi se ta zarada zadržala i rasla.
Nakon pomalo čupave predsezone, ma naravno nisu krive cijene već rani datum Uskrsa i vremenske prognoze, a ponajviše zahvaljujući jeftinim letovima i Španjolcima turistički jug je mogao predahnuti. Slijedio je tradicionalno dobar svibanj, a optimizam su podigle i brojke o ulaganjima u hotelske objekte. Vidno zadovoljan Vladimir Bakić, direktor TZ Dubrovačko - neretvanske županije istaknuo je kako će se ove i iduće godine u hotele u županiji uložiti oko 360 milijuna, a oko 1500 bit će novih postelja na jugu Hrvatske. No Tonči Peović, koji je ipak ostao na čelu Zračne luke Dubrovnik, upozorio je kako naziv „novih" postelja i nije sasvim točan pojam jer na našoj obali u zadnjih dva desetljeća nije bila niti jedna green field investicija - od samog početka. Jedina takva je u tijeku i to u Vrtovima sunca u kojima Hidrocomercce Josipa Kordića gradi još jedan luksuzni hotel.
Sezona je potaknula i još jedno pitanje, a tada o krizi (još) nije bilo ni spomena... Turističkim djelatnicima no i prosječnom građaninu Dubrovnika zazvonilo je tko će popuniti toliki broj postelja. U 2008. godini nije zakazalo ni daljnje otvaranje suvenirnica čiji je broj prešao šezdeset. Anketa Tomas je upozorila da nam gosti najviše zamjeraju (već dugi niz godina) nedostatak ponude zabavnog života no i shoppinga, no nitko nije poduzeo ništa značajno po tom pitanju jer očigledno je većina zapela na onoj izreci o statistici i istini.
E. T. i hoteli
Popunjenost hotela je odlična, ostvareni prihodi su povećani, a slijedom toga većina hotelskih kuća u Dubrovniku niti ne pomišljaju o smanjenju cijene za sezonu 2008. Ukratko su se mogli sažeti odgovori iz hotelskih odjela za odnosa s javnošću. No zanimljivo je da iz većine hotela nismo dobili odgovore na konkretne upite o postotku popunjenosti tijekom srpnja i kolovoza, te o eventualnom smanjivanju individualnih cijena.
Štoviše i ova je sezona u dubrovačkim hotelima i po zaradi i po popunjenosti među najuspješnijim - utvrđeno je tijekom ljeta 2008. godine. A bit će da višestruko snižene cijene na jednom od najvećih svjetskih internet stranica za hotelske rezervacije gdje su prvotne cijene (poprilično) smanjene su ona druga - virtualna stvarnost, jer u ovoj našoj je sve (bilo) super.
Da svake (s)mijene i nisu loše pokazale su i turističke kadrovske križaljke. Nakon godina vladavine stranih menadžera od kojih se većina (čast izuzecima koji su u Gradu već nekoliko godina) baš nije ponajbolje sporazumijevala s ostatkom zaposlenika, bit će da je razlog nepoznavanje „jezika", umjesto raznih Georgea, Raula, Michaela, imenovani su Željko, Mario, pa još jedan Željko. No mladim menadžerima zadatak neće biti lak jer još nisu ni ugrijali svoje nove fotelje, kriza je već poharala svjetska tržišta, a vlasnici su na prvi povik „vuk" pardon "kriza" odlučili srezati troškove, među kojima su i smanjivanje plaća te liste otkaza.
Tako su listu ulaganja u hotele, zamijenile liste s otkazima. Naravno u javnosti se ta riječ ne spominje jer kako se voli isticati radi se o prestanku sezonskih ugovora, ugovora na određeno vrijeme ili sporazumnih otkaza. Eto opet iznenada zaboravila se priča koja je pratila svaku kupovinu hotela od države - o otvaranju novih radnih mjesta, a novopečenim vlasnicima (od koji dio njih prije kupovine hotela najbliže njegovom poslovanju bio kada bi plaćali račun za spavanje) svaki istup u javnosti bio je obilježen grandioznim najavama o ulaganju u kadar posebice mladi.
O Vidri, vinu i ljudima
No dok s jedne strane slušamo uvijek iste priče, a brojke na kraju godine pokažu nešto drugo, na jugu Hrvatske pokrenuli su projekti koji će zasigurno dugoročno doprinijeti poboljšanju ponude koju traži visokokvalitetni turizam. Iako tek u začetku krenulo se s jakom promocijom vina Županije koja su gubila bitku pred navalom stranih i jeftinijih vina. Vinski puti Pelješca, Napoleonova cesta, Muzej vina, prvi Festival plavca maloga pa sve do Mirisa Božića u Konavlima gdje je svoje proizvode i usluge predstavilo 55 domaćinstava iz hrvatske najjužnije općine pokazali su da mi ne trebamo izmišljati priče o tradiciji koje turisti toliko vole doživljavati već ih imamo i to samo moramo još naučiti kako ih dobro ispričati svjetskom turističkom tržištu poznatom po prevrtljivosti i zahtjevnosti posebice u godini pred nama kada će se još više paziti na odnos cijene i kvalitete.
Još jedna odlično ispričana priča bila je ovogodišnja proslava 500 godina rođenja Marina Držića koja je uključila i skupljanje te skoro izdavanje knjige recepata iz jela toga doba koja će postati stalni dio poklona dubrovačke TZ. Manje je bilo i priča i to onih kuloarskih oko cruisera. Bilo je potrebno samo malo dobre volje i smisla za organizaciju pa da se napravi podosta, čitaj mogli smo vikendom i mi građani normalno vani bez preporuka da je bolje pješke ili uopće ne ići taj dan u spenzu. Da će naš turizam i dalje dobro ploviti, najavili su iz Lučke uprave Dubrovnik no i oni imaju upozorenja za iduće dvije godine će i američke brodarske kompanije kružiti bliže svom kontinentu. Uspješno je preletjela i 2008. godinu i Zračna luka Dubrovnik u koju će od iduće sezone slijetati i avioni Easyjeta drugog najvećega niskotarifnog zračnog prijevoznika u Europi.
I tako dok dubrovački puk baš kao i svjetski hvata još jedna groznica, ovaj put ne od ptičje gripe, već financijske krize na pragu nove godine, svi ipak vjerujemo da je možemo prebroditi bez velikih posljedica. Uostalom praksu kako preživjeti teške godine dubrovački turizam je odradio podosta puta posebice u poslijeratnim godinama. Samo ne bi smjeli zaboraviti da bez obzira koliko hotela izgradili i(li) obnovili i restorana otvorili, bez obzira na luksuzne sobe, maštovite jelovnike, sve je to samo priča bez sadržaja jer uvijek će biti još boljih, luksuznijih maštovitijih... ako nema ljubaznog osmijeha i profesionalne usluge koju će pružiti naš, domaći čovjek, a ne uvoz iz bližeg ili daljeg susjedstva.
komentari
