Back
datum: 04.08.2007
Usprkos povremenim dramatičnim apelima koji stižu iz dalmatinskih gradova, pa i malih mista, kako je krajnji čas da se suzbije epidemija narkomanije i ulična narkoscena, žarište krize u Hrvatskoj nalazi se u Istarskoj županiji. Ta regija, tradicionalno nesklona dramatiziranju bilo koje vrste, na vodećem je mjestu po zahvaćenosti narkomanijom. Sa 747 osoba koje su uvedene u tamošnji registar osoba liječenih od ovisnosti, Istarska je županija dosegnula apsolutno najveću stopu ovisnika na sto tisuća stanovnika. Upravo je stopa - usporedba broja ovisnika i svih stanovnika na nekom području - najrelevantniji pokazatelj stanja, a Istarska županija sa stopom od 525,5 ovisnika na sto tisuća stanovnika ima više nego dvostruke razloge za zabrinutost od ostatka Hrvatske. Prosječna hrvatska stopa, naime, je 248.
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za proteklu godinu, na drugome mjestu je Zadarska županija sa 522 liječene osobe i stopom od 491 bolesne osobe na sto tisuća ljudi. Treće mjesto na ovoj crnoj narkoljestvici drži grad Zagreb sa stopom od 440 ovisnika na sto tisuća stanovnika.
Epidemija
Razloga za veliku zabrinutost, međutim, imaju i Šibenčani jer je stopa u njihovoj županiji 373, a u Dubrovačko-neretvanskoj ona je 332 ovisnika na sto tisuća stanovnika. Primorsko-goranska županija ima 634 registrirana ovisnika o ilegalnim drogama i stopu od 299 narkomana na sto tisuća ljudi, te je i ona sada zahvaćenija epidemijom droge od Splitsko-dalmatinske županije koja je tek nasedmome mjestu i ima stopu od 268 ovisnika na sto tisuća ljudi.
Naravno, potrebno je napomenuti kako se radi o podacima na osnovi broja ljudi koji su zbog problema s drogom u sustavu zdravstva.
Vladin Ured za droge ocjenjuje Hrvatsku kao europsku zemlju srednje raširenosti zloporabe ilegalnih droga. Na području Europske unije, ovisno o zemlji, šest je do deset intravenskih ovisnika na tisuću ljudi, a u Hrvatskoj na tisuću stanovnika bilježimo dvije do sedam osoba s izraženim problemom heroinske ovisnosti.
Procjenjuje se kako se u zemlji godišnje potroši oko pola tone heroina.
Kokain je već neko vrijeme prestao biti samo droga “elite” te se drži kako Hrvati potroše godišnje barem 150 kilograma te droge, ali i 700 tisuća komada raznih tableta, od ecstasyja do speeda. Navodno se samo u Splitu na drogama zavrti oko 75 milijuna kuna.
Drogirane djevojke
Heroin je prestao biti fenomen vezan samo uz velike gradove. Gradovi su, naime, u skladu sa svojim mogućnostima ipak u kampanju protiv zloporabe droga uložili kakav-takav novac. Mala mjesta, kaskaju.
Dr. Slavko Sakoman procjenjuje da se samo u Imotskome dnevno proda i do stotinu doza heroina, što lokalnim dilerima, navodno samo trojici, osigurava desetak tisuća kuna dobiti svaki dan. Od malih mjesta koja su posebno ugrožena izdvajaju se Sukošan i Biograd, čitava dolina Neretve, osobito Metković, ali i šire dubrovačko područje. Veliki broj djevojaka i mladića iz Baške Vode i Makarske, koketira s drogama.