Gradnja Trgovacog Centra Na Cetiri Etaze
Back
datum: 05.11.2008
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...owNews&ID=10153
IZGRADNJA TUNELA OD GARAžE NA ILIJINOJ GLAVICI DO PILA ALIBI ZA GRADNJU TRGOVAčKOG CENTRA NA čETIRI ETAžE - PROFIT NA KRAJU TUNELA
Kada je gradska vlast u utorak, na sjednici Gradskog poglavarstva, prvi put predstavila Studiju mogućnosti izvedbe pješačke veze između garaže na Ilijinoj glavici i Pila, izneseno je više frapantnih podataka a dobar dio njih su i prešutjeli. Studiju je izradio, gle slučaja, Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), a kao jedan od autora arhitektonskog rješenja spominje se i Krunoslav Ivanišin. Studija je predstavljena kao rješenje gorućeg dubrovačkog problema, kao konačno rasterećenje prometa na Pilama, a procijenjena vrijednost je 17,7 milijuna eura, što je gotovo jednak iznos onome koji će biti utrošen na javnu garažu i susjednu školsku dvoranu. Sve upućuje na to da se gradska uprava upušta u novo čudnovato javno-privatno partnerstvo u kojem se sve vrti oko trgovačkog centra na četiri podzemne etaže. Svaka od etaža imala bi po 1100 četvornih metara površine. Trgovački centar pod zemljom, iza Atlasove zgrade na Pilama, predstavljen je kao spasonosno rješenje bez kojega investicija u tunel nikako ne bi mogla biti isplativa.
Gradonačelnica Dubrovačka Šuica već ga je nazvala dubrovačkim Importanneom. Samo još treba vidjeti tko je investitor! Inače, izgradnja samoga centra, prema izračunatoj procjeni, koštala bi 6,7 milijuna eura.
Bogišićev park ugostiteljima
Jedna od tri varijante koje je IGH razmotrio, a sami priznaju kako niti jedna nije optimalna s obzirom na postojeće stanje u prostoru, predviđa još jednu izmjenu građevinske dozvole garaže na Ilijinoj glavici. Izmjene se odnose na krov garaže gdje bi 'izbrisali' košarkaško igralište kako bi na njemu ucrtali autobusni, nazovimo, kolodvor. Oni (predlagatelji) zovu to 'manjim autobusnim terminalom', a zapravo je terminator još jednog sportskog sadržaja za djecu.
- Time bi se povećala isplativost garaže – objasnio je mr.sc. Slobodan Kljajić, diplomirani inženjer prometa iz IGH-a koji je u ime izrađivača studiju predstavio članovima Poglavarstva.
Autori studije procjenjuju kako će Dubrovnik u budućnosti posjećivati 1,2 milijuna putnika godišnje, prije svega oslanjajući se na dosadašnje posjetitelje s brodova na kružnim putovanjima, one koje gradska uprava želi reducirati (barem deklarativno) pa se postavlja pitanje na kojim su postavkama građene pretpostavke o broju posjetitelja i jesu li one u skladu s (ne)postojećom strategijom razvoja Dubrovnika? Prema ovoj procjeni, ako turistička i kruzerska sezona traje pola godine, u prosjeku bi preko 6500 ljudi svakoga dana stizalo u Dubrovnik, što je 130 autobusa. To znači da će se najmanje 25 autobusa svakoga sata okrenuti na Ilijinoj glavici kako bi iskrcali/ukrcali putnike. Oni će s tog terminala proći kroz Park Baltazara Bogišića u kojem se planira gradnja paviljona još nerazjašnjenih dimenzija, a njihova namjena bi trebala biti ugostiteljska. Na jednom rubu parka počinju dvosmjerne pokretne skale, tzv. eskalatori, poput onih u robnim kućama. Skale bi bile prekrivene nadstrešnicama kroz koje bi se donekle vidjele vizure grada. Pješačka komunikacija od garaže do Grada, koja će se raditi iznad zemlje, bit će na javnim površinama, a ostatak, koji je trebao ići preko privatnoga vlasništva i predstavlja vrijedno predgrađe povijesne jezgre, ukopavat će se u zemlju. Time će gradska vlast zaobići teškoće s imovinskopravnim pitanjima, zaobići će i vlasnike parcela iznad tunela. Sve je čisto, za pet.
Nakon postizanja dovoljne dubine, korisnici 'pješačke komunikacije' prelazili bi s pokretnih skala na pokretne trake u tunelu do glavnog izlaza na Pilama i možda s alternativnim izlazom kraj Hotela Hilton Imperial. Najveće čuđenje svijetu je predviđeni izlaz u Posatu. Autori studije izradili su projekciju ogromnih kliznih staklenih vrata koja izlaze iz trgovačkog centra pod zemljom u Park Pile! Stotine, ako ne tisuće ljudi koje spominje studija, trebalo bi se gurati kroz vratašca koja iz parka ulaze unutar zidina. Ili će možda vlast u suradnji s institucijama koje bi trebale štititi spomeničku baštinu dopustiti probijanje zidina, a sve na račun prilagodbe modernom dobu i interesima trgovaca? Takvo što nije rečeno, ali s obzirom na smjer kojim ide projekt Pila, malo koga bi iznenadilo.
Baća ZA, Karlovac PROTIV
Pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća navodno nema ništa protiv ovakvog projekta pa ni izlaza ispod Posata. Zašto? Jer nema ingerenciju nad onim što se radi pod zemljom. Hm!
- Posat po mom mišljenju ne može biti izlaz - otvoreno je na ovotjednoj sjednici rekao glavni gradski urbanist, član Poglavarstva dr. sc. Milan Karlovac.
Njegove riječi su riječi stručnjaka, a dodatnu težinu dobivaju samom činjenicom da se kritički stav na Gradskom poglavarstvu rijetko, ako se uopće ikada - čuje. Zahvaljujući njegovom zalaganju, Poglavarstvo nije prihvatilo predviđenu studiju kao konačno rješenje nego ga tek primilo na znanje kao ideju koja dopušta izmjene. Žalosno je da urbanist umjesto konzervatora štiti ambijentalne vrijednosti kontaktne zone zaštićenog grada. Šuica je prihvatila stav svog ubranista, pa prijedlog nije izglasan.
Karlovac drži kako buduće planove povezivanja garaže s povijesnom jezgrom treba usmjeriti na skladište Dubrovačkih ljetnih igara, na putu koji s Ulice Ante Starčevića ide prema parku Gradac. Dubrovnik je turistički grad bez alternative s izvanrednim ambijentalnim vrijednostima i prekrasnim vizurama, napominje Karlovac, i stoga nije prihvatljivo goste dovoditi tunelom u nečiji trgovački centar lociran do samih zidina, a još manje kreirati novu ulaznu placu u kontaktnoj zoni Posata. Turistima treba omogućiti prilaz Gradu preko mosta koji predstavlja poseban doživljaj, dodaje član Poglavarstva.
- Studija je rađena kao ideja ponuđena na razmatranje – rekao je Kljajić iz IGH kako bi dodatno naglasio da se ne radi o konačnom rješenju.
Za inačicu izlaza tunela pokraj Parka Gradac kaže kako je skupa jer u potpunosti ide ispod zemlje i ne bi pružila vizure Grada turistima, što nije posve jasno obrazloženje. Turisti bi u tom slučaju imali priliku prošetati preko Pila u Grad umjesto da ravno iz trgovačkog centra ulijeću u zidine, a troškovi ove varijante nisu niti izneseni. Ukupna dužina pješačke komunikacije od garaže do Pila je 510 metara, od čega na podzemni dio otpada 250 metara. Slobodan Kljajić iznosi svjetske primjere koji bi svojim estetskim vrijednostima trebali podržati ideju izgradnje eskalatora i pomičnih traka, od Hong Konga, Moskve, Praga, do Washingtona i Detroita. Kako ovi višemilijunski gradovi nemaju ono što ima Dubrovnik, a ni Dubrovnik nema ono što imaju ove svjetske metropole, teško je biti impresioniran njihovom preslikom koja bi izvirala uz same zidine. Nabrajajući postojeće primjere u svijetu pokazuje se nerazumijevanje vrijednosti spomeničke baštine s kojom su se poigrali u svojim kompjuterskim skicama. Inače, niti jedan eskalator od ovih navedenih nije dug 250 metara.
- U svjetskim razmjerima nije daleko od Ilijine glavice do Pila, a u dubrovačkim razmjerima to je relativno daleko – misao je gradonačelnice Šuice koja napominje da ovaj kao i svi raniji projekti poput garaže, ima svoju proceduru koju mora proći i koja traje izvjesno vrijeme.
Slijedi zasnivanje ugovornih odnosa s IGH-om, a potom dopuna građevinske dozvole garaže, izrada tehničke dokumentacije i prometne studije, geomehaničko istraživanja tla...
Naplaćivat će se ulaz u tunel
Jedan 'detalj' nije primijećen, a to je dio studije koja govori o isplativosti. Projekt će se isplatiti, kako je planirano, najmom poslovnih prostora u podzemnom trgovačkom centru na Pilama, ali i od još uvijek javno nedefiniranih sadržaja u Parku B. Bogišića. I sada slijedi iznenađenje: ubirat će se novac od same 'pješačke komunikacije', što bi trebalo značiti da će se naplaćivati ulaz u tunel! Za građane koji bi trebali koristiti garažu na Ilijinoj glavici, trošak dolaska u Grad svakim novim projektom se množi. Kad se svi ovi punti zbroje, čini se kako u Dubrovniku i danas postoje 'vizionari'... Oni koji dobro znaju kako građanima davati informacije na kapaljku. Što je bilo prvo, garaža ili trgovački centar? Prema predstavljenoj studiji, tunel vodi ravno u trgovački centar tako da je garaža na Ilijinoj glavici njegov servis. Iako smo tražili, od gradske uprave nisu udovoljili zahtjevu da nam dostave presjek kroz tunelsku cijev i ostale projekcije koje je mr. sc. Slobodan Kljajić pokazao na sjednici Poglavarstva, kako bi s izgledom i detaljima potencijalnog projekta i čitateljstvo bilo u potpunosti upoznato. Odgovora nije bilo do zaključenja ovog broja, a vremena je bilo na pretek. Odmah se nameće ona lijepa riječ - transparentnost. Polemiziranjem u samom začetku ideje nekog radikalnog projekta poput ovoga izbjegli bi se neki budući prosvjedi kao što je bio lanjski kojemu se približava godišnjica. To će biti prilika za provjeru obećanja o 'reviziji' prostornog plana.
Šuica: Nema kolodvora na Pilama!
Gradonačelnica Dubravka Šuica pred članovima Poglavarstva i novinarima izrekla je kako ima za cilj maknuti promet od Grada, a posebno turističke autobuse s Pila koje je nazvala zagađivačima i zbog toga „najvećom štetom za zidine i spomenike kulture“. Gradonačelnica je zaboravila da su upravo u njezinom mandatu dobili svoje mjesto na Pilama.
- Bivši premijer Mateša mi je rekao: Što je ovo? Ovo je gore od autobusnog kolodvora! I dobro mi je rekao – prepričala je Šuica, na što je član Poglavarstva Milan Karlovac dodao:
„Znači li to da nema kolodvora na Pilama?“.
- Neće biti kolodvora – odgovorila je Šuica, a Karlovac zaključio: „U to ime dižem čašu“.
Kao postojeće primjere pokretnih skala i traka studija navodi:
• Ocean park, Hong Kong 224 m,
• Washington metro 155 m,
• Stanica Park Pobedy, moskovski metro 126 m,
• Stanica Námĕstí Mírú, praški metro 100 m,
• Pase ode Recaredo, Toledo 100 m,
• Tunel svjetlosti, Zračna luka DWT, Detroit,
• Dubrovački tunel – 250 m
Gradonačelnica želi mirnu mirovinu
Vlasnik kuće predviđene za rušenje na Pilama, Enes Ahmić, samoinicijativno je progovorio na predstavljanju Udruge „Grad“ o razgovorima s gradskom upravom. Kaže kako mu je gradonačelnica Šuica rekla da na mjestu njegove kuće neće biti nadstrešnice za autobuse koja podsjeća na kolodvorsku, što znači da Grad Dubrovnik odstupa od prihvaćenog projekta 'uređenja platoa'. S obzirom na neslaganja s vlasnicima objekata, Ahmić tvrdi kako je gradonačelnica izjavila da „želi mirno hodati Gradom kad pođe u mirovinu“ i da vlast „zasad nema novaca“ za otkup kuća.
Manji, ali tehničar
Spin doktori su u studiji često koristili epitet manji. Tako bi se ukinulo 'manje košarkaško igralište' na krovu garaže, izgradili bi se 'manji autobusni terminal' i 'manji trgovački/uslužni centar'.
Novoosnovana Udruga „Grad“
Plaćajući poreze, mi vlast hranimo i oblačimo Civilno društvo proteklu je godinu pokazalo puno jaču snagu od političkih stranaka u ključnim pitanjima zaštite spomeničke baštine i kvalitete življenja u Dubrovniku, rekli su predstavnici novoosnovane Udruge „Grad“, predsjednik Božidar Jurjević, potpredsjednik Đivo Dražić i Vesna Miović, članica Upravnog odbora. Protive se bezumnom odnosu prema prostoru i zalažu za razvoj komunikacije lokalne vlasti s građanima, istaknuvši kako su od prosvjeda na Pilama dobili odgovor na peticiju od Europske komisije i predsjednika države, ali da deset mjeseci čekaju na odgovor gradonačelnice Šuice.
- Plaćajući poreze, mi tu vlast hranimo i oblačimo. Nismo njihova imovina, naše ni ono javno, društveno vlasništvo nije njihovo vlasništvo – rekla je Vesna Miović.
Kao Udruga neće izaći na lokalne izbore, ali postoji mogućnost da se neki njihovi članovi nađu na nezavisnoj listi za Gradsko vijeće koja bi u tom slučaju vjerojatno istaknula i svog kandidata za gradonačelnika.
komentari
