Back
datum: 18.07.2007
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...howNews&ID=6682
GRAĐEVINSKE AFERE KOJE POTRESAJU PODRUČJE OD DUBROVNIKA DO PLOČA - PROMAšENI PENALI
Ugovorne kazne, penali, koje građevinske firme plaćaju onda kada ne poštuju rokove za završetak radova, prethodno dogovorene s investitorima i unesene u Ugovor, u europskim zemljama su nešto o čemu se doista vodi računa. Kod nas je to druga priča. Veće i skupe građevinske poslove, građevinske tvrtke uglavnom ne dobivaju zbog dobre operative i kvalitetnih strojeva, već zbog boljih političkih veza. Pa tako dobiju poslove koje ne mogu odraditi jer nemaju kvalitetnu mehanizaciju i dovoljno radnika, što na kraju rezultira kašnjenjem i građevinskim radovima koji se zbog kašnjenja rade u srcu sezone. Naravno, ugovorne kazne građevinskim poduzetnicima, ako ih uopće i plaćaju, rijetko remete financijsku konstrukciju – jer, ako imate dobre političke veze s gradskom ili županijskom vlašću - u poslovima koji radite za iste, ugovorna kazna vam neće biti previsoka. Stoga, građevinarima nije ni važno hoće li kasniti ili ne.
Jedan od primjera lošeg ugovora po pitanju penala je onaj što ga je Grad Dubrovnik potpisao za izgradnju javne garaže koji je nakon višemjesečne tajnosti nedavno postao javan. Za projekt izgradnje javne garaže vrijedan 18 milijuna eura, Midia Grupa je zbog kašnjenja s radovima koji su trebali završiti u ožujku ove godine Gradu ovih dana uplatila 3 milijuna kuna-ugovorne kazne. Riječ je o doista niskoj ugovornoj kazni u odnosu na ono koliko je javna garaža važna Gradu Dubrovniku. Prema aneksu ugovora, ukoliko Midia Grupa ne završi garažu do travnja iduće godine, što je novi rok, trebat će platiti još dva milijuna kuna kazne. U Gradu Dubrovniku potvrdili su da je na račun leglo tri milijuna kuna penala od Midia Grupe te pojašnjavaju da je do kašnjenja došlo i zbog potrebe za izmjenom građevinske dozvole.
TRI MILIJUNA KUNA
-U gradskom proračunu za Grad koji je naplatio tri milijuna kuna penala, nije nastupila direktna šteta zbog kašnjenja s radovima do kojih je došlo i zbog potrebe za izmjenom građevinske dozvole te se stoga ne nalazi osnova za sudski postupak naknade štete u ovom trenutku-ističe se u odgovoru gradonačelnice Dubravke Šuice.
Na naše pitanje zbog čega su prema aneksu ugovora novu ugovornu kaznu vrednovali za milijun kuna niže od prve, gradonačelnica je pojasnila kako je Gradsko poglavarstvo ocijenilo primjerenom kaznu od dva milijuna kuna za slučaj kašnjenja roka iz dodatka ugovora, tim više jer je uz ugovornu kaznu ugovorena mogućnost jednostranog raskida ugovora. Šuica je pojasnila i da je Garaža Dubrovnik preuzela i financiranje obveza nastalih radi izgradnje javne garaže, a to je premještanje cjevovoda i izgradnja oborinske odvodnje te premještanje neevidentiranih septičkih jami što nadmašuje milijun kuna. Stoga se visina ugovorne kazne treba razmatrati i u tom svjetlu, smatra gradonačelnica Šuica.
Da je izgradnja javne garaže od neizmjernog značaja za Grad Dubrovnik, ne treba posebno naglašavati. Riječ je o projektu koji bi trebao riješiti mnogobrojne prometne probleme koji su iz godine u godinu sve izraženiji. Budući da po hrvatskim zakonima naplaćeni penali mogu biti pet posto od ukupne investicije, Grad Dubrovnik je, prilikom prvog potpisivanja ugovora s Midia Grupom, ugovornu kaznu mogao potpisati na iznos od pet i pol kuna milijuna kuna penala jer se isti računaju na vrijednost investicije bez PDV-a. Zbog čega to nisu učinili - tko zna, no bez obzira tko se čime pravdao, zbog kašnjenja s radovima na izgradnji javne garaže za naš grad, turizam i okolne privatne iznajmljivače je nastala neizravna i izravna šteta. To što je Garaža Dubrovnik preuzela obvezu izgradnje kanalizacijskog sustava i oborinske odvodnje, te rješavanje septičkih jama za oko milijun kuna, jest pohvalno – no kada promisle da su mogli platiti penale od oko pet i pol milijuna kuna već prilikom potpisa prvog ugovora – vjerojatno je i investitor svjestan kako je dobro prošao. Još samo da garaža bude završena do idućeg zadanog roka.
I dok Midia Grupa s ugovornim kaznama jako dobro prolazi, splitskog Konstruktora koji gradi operativnu obalu u gruškoj luci, penali su doista bacili u minus. No, to i ne čudi jer taj projekt financira Europska banka za obnovu i razvoj i Ugovor o radovima je međudržavni te je potpisan, kako kaže ravnatelj Lučke Uprave Dubrovnik, Vlaho Đurković prema međunarodnim standardima, odnosno FIDIC-o pravilima koji u europskim zemljama vrijede za sve ugovore u građevinarstvu.
ČETRNAEST MILIJUNA KUNA
-Svi su mediji krivo prenijeli. Budući s radovima kasne više od 40 dana, Konstruktor je dužan platiti penale od 14 milijuna kuna, odnosno 10 posto od ukupnih radova koji bez PDV-a iznose 140 milijuna kuna. U konačnici kasnit će se s radovima za oko godinu dana. Osim ugovorne kazne, u ugovoru stoji i stavka da investitor od Konstruktora može naplatiti još 32 milijuna kuna eventualne štete, ako Konstruktor iz bilo kojeg razloga napusti gradilište ili se ugovor raskine zbog kašnjenja s radovima – kaže Đurković, naglašavajući kako se Konstruktoru od mjesečnih računa koje ispostavljaju za radove, već pet mjeseci odbija 1,4 milijuna kuna penala.
Sada se, kaže Đurković, razmišlja o tome hoće li odustati od Konstruktora i uzeti novog izvođača radova ili ne. No, Đurković vjeruje da će ipak nastaviti raditi s Konstruktorom no, potpisat će se novi ugovor u kojem će stajati novi rok za završetak radova i novi penali, koji će biti još veći od prvih. Napominje i da će Konstruktor trebati platiti i interkalarne kamate zbog kašnjenja, a razmišlja se i o sudskom traženju nadoknade štete. Oba projekta koja se trenutno rade, od velike su važnosti za Grad. Međutim, ozbiljnost ugovora koji je potpisala EBRD s Konstruktorom je nešto što bi se trebalo prenijeti i na sve veće dubrovačke projekte, ali i one manje građevinske zahvate koji, zbog kašnjenja, stvaraju doista nevjerojatnu izravnu i neizravnu štetu dubrovačkom turizmu.
I nije važno samo kako će se i s kolikim penalima potpisati ugovor. Konstruktor je radove na izgradnji operativne obale u luci dobio ‘dunping’ cijenom i oni koji se dobro razumiju u građevinske radove, od početka su znali kako neće završiti radove na izgradnji operativne obale u luci jer Konstruktor za takav građevinski zahvat nema niti dovoljno mehanizacije, a niti djelatnika koji bi radili u tri smjene. Taj zahtjevan posao za koji će, kada plati penale, Konstruktor dobiti još manje novaca, u konačnici neće biti baš tako isplativ. No, Konstruktor će imati reference da je izgradio operativnu obalu u gruškoj luci, što je u graditeljstvu vrlo važno za buduće poslove. Stoga i ne čudi da plaćaju tolike penale.
MILOSTIVA GRADSKA UPRAVA
Zašto gradska uprava za javnu garažu nije ugovorila veće penale kada su zakonski to mogli učiniti? Otvara se sumnja da se nekome išlo ‘niz dlaku’, a na teret građana koji još uvijek čekaju taj objekt, iako je vjerojatno bilo i nesnalaženja i neznanja, što ih, naravno, ne opravdava? I bi li se garaža, da je ugovorna kazna bila, primjerice, deset posto od vrijednosti investicije, dovršila u prvotno zadanom roku? Tko zna! Možemo samo nagađati, no građevinski poduzetnici prema hrvatskim zakonima plaćaju doista male penale jer pet posto od ukupne investicije očito nije dovoljno. A ni to se najčešće ne provodi. Taj zakon bi trebalo mijenjati i natjerati građevinare da poslove završavaju u roku koji su predvidjeli i dati im eventualno petnaest dana odmaka. A onda ih lupnuti po džepu penalima, pa će, kad se natječu za posao i dobiju ga, dobro promisliti hoće li kasniti. Naravno, plaćali bi i djelatnike koji bi radili u tri smjene pa bi tako obavili posao u roku.
Jer, u Dubrovniku svi radovi kasne i nastavljaju se u turističkoj sezoni kao da to nikog nije briga. Onda se čudimo kada se pojavi novinski natpis kako je dubrovački turizam u padu, a da je u Istri bolja posjećenost nego lani. Sve su to indirektne štete nastale ovakvim odnosom prema turizmu. Kako li samo Nijemci imaju tako kvalitetne i uređene ceste? I kako to Nijemci rade tijekom zime, a Hrvati ne mogu? Činjenica je da je neznanje u potpisivanju ugovora i ugovaranju penala jedan od najvećih problema i da bi se ugovori u građevinarstvu trebali potpisivati ozbiljnije kako građevinari ne bi imali prostora za manevriranje