Gornji Horizonti S Dvije Milijarde Eura

Back
datum: 22.04.2008


c/p: http://www.limun.hr/main.aspx?ID=272956

Gornji horizonti s dvije milijarde eura od doline Neretve prave pustinju
Dolina Neretve, od Mostara do ušća u Jadransko more, postat će pustinja, a umjesto pastrva u tom dijelu korita nekadašnje zelene ljepotice ribari će iz slanoga mutnog mora moći loviti lignje. Taj kataklizmični scenarij sudbine najveće hercegovačke rijeke ponudit će svaki iole osvješteniji ekolog u BiH i Hrvatskoj kojeg pitate o projektu Gornji horizonti. Pa ipak, takve tvrdnje još uvijek nisu potkrijepljene ni jednom ozbiljnom znanstvenom studijom. No, isto tako, ne postoji ni valjani dokazi da realizacijom tog projekta rijeka Neretva ne bi nestala.

Gornji horizonti naziv je mamutskog projekta gradnje energetskih objekata, vještačkih akumulacija i sustava tunela kojim bi se vode iz sliva Neretve prevodile u sliv rijeke Trebišnjice. Prva etapa projekta, započetog još 1960. godine, završena je prije rata gradnjom ogromne vještačke akumulacije Bileća te HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik te HE Čapljina. Druga etapa tog projekta podrazumijeva prebacivanje vode iz Gatačkog u Nevesinjsko polje, gradnju dvije brane radi formiranja akumulacija Zalomka i Pošćenje u Nevesinjskom polju te gradnju još tri hidroelektrane: Nevesinje, Dabar i Bileća, ukupne snage 260 megavata.

Prevođenje vode iz Neretve u Trebišnjicu
Ta faza Gornjih horizonta sporna je zato što postoji opravdana bojazan da bi prevođenjem vode iz neretvanskog sliva u sliv Trebišnjice nastale strašne ekoloških posljedica u donjem toku Neretve, a dobar dio Hercegovine i susjedne Hrvatske bukvalno bi mogao ostati bez pitke vode. Suština te faze projekta je da se vode koje teku podzemnim kraškim kanalima u pravcu rijeka Bregave, Bune i Bunice, a preko njih u Neretvu i dalje u more, prevode u akumulaciju Bileća te još dvije koje bi se trebale sagraditi. Kad bi gradnja druge etape trebala krenuti, u ovom trenutku nitko ne zna ili ne želi reći. Vlada Republike Srpske, koja je nakon rata 'naslijedila' taj projekt, još nije donijela odluku o gradnji. To je, međutim, nije spriječilo da u posljednjih nekoliko godina preko Elektroprivrede RS-a uradi znatan dio revizije stare dokumentacije o tom projektu. U suradnji s britanskim EFT-om, u vlasništvu kontroverznog biznismena Vuka Hamovića, već je i probijen tunel Fatničko-Dabarsko polje, kojim bi se voda trebala prebacivati.

Nedavno je u Trebinju predstavljena revizija još jednog dijela dokumentacije. Tom prilikom ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a Radivoje Bratić poručio je da je potrebno ubrzati realizaciju projekta Gornji horizonti. No, Vladislav Vladičić, izvršni direktor za investicije Elektroprivrede RS-a, kaže da još nije definirana gradnja ni jednog objekta, ni vrijeme kada bi to trebalo raditi. "Da bismo krenuli u gradnju Gornjih horizonta, odluku treba donijeti Vlada. To će se najvjerojatnije raditi davanjem koncesija, a mi se još nismo prijavili za njeno dobivanje, koliko znamo, nisu ni drugi", kaže Vladičić. Zanimljivo je da Vladičić tvrdi da Elektroprivreda RS-a nikada nije dobila bilo kakvu službenu inicijativu od Elektroprivrede HZHB ili HEP-a, ali i institucija iz FBiH, koje godinama javno upozoravaju na pogubnost nastavka gradnje bez provođenja valjanih studija. U prosincu prošle godine Parlament Federacije BiH jednoglasno je usvojio zaključak kojim je zatražio da se zaustave sve aktivnosti u vezi s realizacijom projekta Gornji horizonti dok se ne uradi monitoring voda sliva Neretve zajedno s predstavnicima Republike Srpske i Republike Hrvatske. Parlament je također zatražio i da se napokon, prije nego se nastave bilo kakve aktivnosti, pa čak i pripremne, napravi studija uticaja na okoliš. Izrada studije obaveza je preuzeta na zasjedanju Komisije za vodnu privredu Hrvatske i BiH.

Ekološki problem i međunarodni skandal
Na posljednjem sastanku te komisije, održanom u ožujku 2007. godine, dogovoreno je da se do lipnja prošle godine formira zajednički monitoring nad tim projektom unutar BiH, koji bi proveli predstavnici entitetskih institucija te Vijeća ministara BiH. To se, međutim, još nije dogodilo zbog, kako tvrde u Vladi FBiH, odbijanja institucija RS-a da ispune pruzete obaveze. Iz Vlade Hrvatske u nekoliko navrata je najavljeno da bi, ako se projekt nastavi bez konzultacija s njenim institucijama, protiv BiH mogao biti pokrenut međunarodni spor. Zbog svega toga iz Vlade FBiH potkraj prošle godine zatražili su da se Vijeće ministara BiH što prije uključi u rješavanje tog problema kako bi se, osim ekološkog, izbjegao i potencijalni međunarodni skandal.

Sudeći, međutim, prema stavovima premijera RS-a Milorada Dodika, takav skandal nije nešto što zabrinjava njega i Vladu koju vodi. Dodik tako prijeti da će podnijeti tužbu zbog navodnog duga Hrvatske elektroprivrede prema tom entitetu, odnosno Hidroelektranama na Trebišnjici. Vlada RS-a procjenjuje da je HEP do sada taj entitet oštetio za čak 200 milijuna maraka. Osim tužbe, prvi čovjek Vlade RS-a najavljuje i odustajanje od projekta gradnje HE Dubrovnik II. Taj objekt trebao je biti napravljen na postojećem sustavu Gornjih horizonta i bilo je planirano da koristi višak vode koji trenutačno postoji u akumulaciji Bileća. Dodik, kao i uvijek dosad, uporno izbjegava govoriti o više nego opravdanim zahtjevima drugih strana involviranih u priču u vezi s Gornjim horizontima, ignorirajući stavove Parlamenta, Vlade FBiH te susjedne Hrvatske.

Da suradnje RS s FBiH, a kamoli s Hrvatskom, gotovo i nema potvrdila je i Hazima Hadžović, pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za sektor voda. Ističe da od usvajanja zaključaka u Parlamentu FBiH, od čega je proteklo više od četiri mjeseca, niko ništa nije uradio na njihovom ispunjavanju. Hadžovićeva kaže da je Vlada RS-a u međuvremenu dobila urađenu reviziju određene dokumentacije za taj projekt, koju je radio beogradski Energoprojekt, ali da niko osim vlasti RS-a ne zna što je revizija pokazala. Hadžovićeva apelira da se već jednom zajednički počne raditi na tom projektu, koji ima i svoju snažnu ekonomsku pozadinu. Naime, procjenjuje se da će ukupna investicija potrebna za kompletan projekt biti oko dvije milijarde eura. Toliko novca sigurno je dovoljan razlog da razni mešetari koji okružuju energetski sekor u BiH, ali i u okruženju, bez imalo skrupula unište i mnogo više od jedne rijeke, pa makar to bila i Neretva.

Što želi Crna Gora
Dodatnu konfuziju u cijelu priču u vezi s Gornjim horizonatima sada unosi i Vlada Crne Gore, koja uveliko priprema gradnju hidroelektrane Risan. Prema preliminarnim studijama, koje je, zanimljivo je, također napravio beogradski Energoprojekt, ta hidrocentrala također bi koristila vodu iz Bilećkog jezera, koje se dijelom i nalazi na teritoriju te države. Na taj način dodatno bi se povećala potrošnja vode, koja se već prevodi ili planira prevoditi iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice. Unatoč tome što su mediji u BiH o tome pisali, Vijeće ministara BiH još nije reagiralo na bilo koji način u vezi s tim planovima Crne Gore. Stručnjaci upozoravaju da bi prevođenjem vode iz Bilećkog jezera u pravcu Risana bio ugrožen postojeći sustav hidrocentrala, koje trenutačno koriste čak tri elektroprivrede, a u budućnosti bi mogle nastati nepopravljive štete za istočnu Hercegovinu, koja bi mogla ostati bez vode čak i ne završe li se Gornji horizonti.


komentari