ZA DVIJE GODINE DUBROVNIK I SUSJEDNE OPćINE NEćE IMATI GDJE SA SMEćEM - KARAMATIć: U NORMALNOJ DRžAVI NETKO BI ZA OVO MATERIJALNO I KAZNENO ODGOVARAO!
Dubrovnik i susjedne općine koje sav svoj otpad odvoze na dubrovačku Grabovicu, za dvije godine neće imati gdje sa smećem jer će, po procjeni stručnih službi, kapaciteti tog odlagališta do tada već biti popunjeni. Ovoga tjedna objavljen je podatak koji je dodao ulje na vatru - Dubrovačko-neretvanska županija ostala je bez jedine lokacije na kojoj je trebao biti izgrađen županijski centar za gospodarenje otpadom - Badovinje rupe.
Alarmantni podaci koji su izneseni na sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pljuštali su najprije od gradskih, a tek potom od županijskih vlasti. U Zagrebu kod ministrice Marine Matulović-Dropulić i državnog tajnika Nikole Ružinskoga, ovoga tjedna bili su zamjenik županice Ivo Karamatić s timom iz Županije, pročelnica gradskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša Nike Sudarević i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Dobroslavić. Informaciju da Županija više ne može računati na Badovinje rupe, koja se većim dijelom nalazi na području Općine Dubrovačko primorje, prva je objavila gradonačelnica na sjednici Poglavarstva.
- Naša Grabovica glumi, zapravo suštinski i jest županijski centar gdje se odlaže otpad koji dolazi od Konavala do Mljeta – izjavila je Šuica i dodala kako je gradska uprava zbog dobrosusjedskih odnosa odustala od „žutog pogona“ u Župi dubrovačkoj, iako bi takav pogon bitno olakšao zbrinjavanje otpada.
Pritom je napomenula kako općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i ostale jedinice lokalne samouprave koje stalno ili povremeno odlažu otpad na području Dubrovnika, to ne plaćaju.
- Možemo razgovarati o Grabovici, ali dok netko ne izgradi spojnu cestu od Mosta dr. Franje Tuđmana do Osojnika, nema govora o tome. U protivnom, neka se svatko snalazi kako umije – gorljivo je izjavila dubrovačka gradonačelnica ističući kako veliki dio županijskog otpada do Grabovice putuje uskim putem zbog čega je Mjesni odbor Osojnik više puta prosvjedovao.
TKO JE ZABIO GLAVU U BADOVINJE RUPE?
Šuica s čuđenjem govori kako je Dubrovnik središte županije po mnogočemu, pa i po zbrinjavanju otpada. Grad Dubrovnik ima dozvolu za odlaganje na ovom području, ne tako daleko od izvorišta rijeke Omble, još pet godina. Međutim, ovakvim razvojem situacije kapaciteti će biti popunjeni već za dvije godine. Čak kada bi Županija imala lokaciju, bilo bi potrebno najmanje tri godine za izgradnju centra za gospodarenje otpadom.
- Dogovorili smo se da će Županija izaći u javnost s potpunom informacijom o ovoj temi. Međutim, očito je netko htio na brzinu steći političke bodove. To je žalosno, jer se radi o životnom pitanju – bila je prva reakcija Iva Karamatića, vidno ljutitog zbog istupa dubrovačke gradonačelnice.
Hodnicima palače Ranjina odjekivao je njegov razgovor s gradskom pročelnicom Sudarević, pa je, među ostalim, priprijetio kako će na konferenciji za novinare izaći s potpunom istinom o Grabovici.
- Dobar dio odlagališta u Županiji nema određenu zonu sanitarne zaštite. Među njima je i Grabovica koja se nalazi u blizini vodocrpilišta rijeke Omble. Apeliramo na Grad Dubrovnik, a Županija će pomoći da se izvrši druga faza hidrogeoloških radova kako bi građani znali ugrožava li Grabovica Omblu, jer trenutačno imamo nejasnu situaciju – izjavio je dan kasnije Karamatić.
Upravo su hidrogeološka istraživanja pokazala da Badovinje rupe nikako ne mogu biti centrom otpada. Informacije gradske uprave da bi Grabovica mogla preuzeti ulogu županijskog centra, čiste su spekulacije, tvrdi Karamatić.
- Bilo je važnije osigurati turističke zone na Šipanu i golf te usklađenje županijskog s gradskim prostornim planom, nego riješiti ključni komunalni problem. Pozivam jedinice lokalne samouprave koje o hidrogeologiji ne znaju ništa, da se suzdrže od dezinformacija kojima zbunjuju i uznemiruju javnost – Karamatićeve su optužbe na račun gradskih vlasti i prethodnika iz HDZ-a u Županiji.
Otpad selimo u BiH
Badovinje rupe, iako manjim dijelom na administrativnom području Dubrovnika, gradskim prostornim planom nisu bile predviđene za otpad. Karamatić cijeli slučaj povezuje s interesima vezanim uz prostorni plan. Čak iznosi podatak iz ožujka 2006. godine kada se znalo da su Badovinje rupe bile tek na petom mjestu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao lokacija za otpad. Različiti kriteriji koji su obuhvaćeni pri rangiranju najpovoljnijih lokacija, na prvo su mjesto svrstali Rudine, potom Rogaticu, Plandište, Donju vas i tek onda Badovinje rupe i Kumarni do. Karamatić kaže kako bi „u normalnoj državi netko materijalno i kazneno odgovarao zbog troškova na račun poreznih obveznika“. Ipak, osim prethodne i ova današnja vlast bila je upoznata s tim podatkom i nastavila je uvjeravati javnost u opravdanost ulaganja u projekt s određenom lokacijom.
- Očito smo radili loš posao. Odnosno, oni prije nas su ga radili loše, a mi smo po sili nastavili s projektom – kaže Karamatić.
Nakon svega, 400 tisuća eura iz CARDS programa za studiju izvodivosti, te najmanje 600 tisuća kuna za drugu fazu hidrogeoloških istraživanja i studiju utjecaja na okoliš iz županijskog proračuna i sredstava Fonda za zaštitu okoliša, bačeno je u vjetar. Sva ta istraživanja treba ponovno napraviti za neku novu lokaciju.
Sljedeći tjedan će se tražiti mišljenje Hrvatskih voda i Hrvatskog rudarskog instituta, no Karamatić kaže kako će se osobno založiti da se pokrenu pregovori s Bosnom i Hercegovinom radi pronalaženja zajedničkog rješenja za problem zbrinjavanja otpada. Naime, teško će se naći neka nova pogodna lokacija na području Županije.