Dubrovacki Tradicijski Nakit - Srebro I Koralji
Back
datum: 18.04.2008
c/p: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/index.php...howNews&ID=8519
DUBROVAčKI TRADICIJSKI NAKIT - SREBRO I KORALJI
U Dubrovačkoj Republici vješti majstori i zlatari izrađivali su dragocjene predmete od srebra za crkve i samostane, a mnogo takvog vrijednog nakita darovano je vladarima i drugim osobama o čijim je „simpatijama“ ovisila samostalnost države.
Dubrovački nakit, osim ljepotom, ističe se i složenošću izrade, a jedan takav primjer je i izrađivanje nakita od srebra i koralja, koji je oduvijek bio cijenjen i tražen upravo zbog dragocjenog koraljnog dijela. Postoje vjerovanja kako je upravo ta životinjica – koralj, dio Boga, a osim zaštite od zla, koraljima su se pripisivala i ljekovita svojstva, čija vjerovanja sežu još od Rimljana koji su vješali koralje maloj djeci oko vrata kako bi ih sačuvali od bolesti ili opasnosti. „Crveni je koralj cijenjen kao nakit još od antičkih vremena, a nakit od jadranskog koralja na cijeni je već stoljećima“- kazao je Vlado Onofri iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Od pedeset i šest vrsta koralja u Jadranskom moru, za izradu koraljnog i srebrenog nakita najvrjedniji je crveni plemeniti koralj koji se nalazi u dubinama srednjeg i južnog Jadrana, a kombinirao se sa srebrom za izradu ogrlica, narukvica i naušnica.
-Na području Dubrovnika najviše koralja je bilo u zasjenjenim mjestima, jer ne trpe veliko osvjetljenje, dok su se na plićim dubinama nalazili u sjenovitim špiljama i predjelima gdje nema svjetlosti – rekao je Vlado Onofri. Osim što je potrebno mnogo truda u pronalasku i vađenju vrijednih dijelova koralja, o cijeni nakita ovisi poroznost koraljnog kostura, najvažnijeg dijela koralja.
-Što je koralj porozniji, manje se može oblikovati, premda se danas nakit izrađuje i od vrhova sitnih grana koralja koji se melju - rekao je Vlado Onofri i dodao da se danas i od koraljnog „praha“ izrađuju kuglice koje se strojno obrađuju, a kvalitetna ljepila onemogućuju procjenu vrijednosti današnjeg koraljnog nakita. Jednom koraljnom grmu koji se može vidjeti na nekim jadranskim tržnicama, danas je potrebno 100 do 200 godina da naraste, zbog čega je zakonom zaštićena vrsta. Zabranjeni lov trebalo bi omogućiti njihovu obnovu.
-U Dubrovačkoj Republici postojale su točne zakonske odredbe o dozvolama za vađenje koralja – kaže Vlado Onofri. Tako da su se, za razliku od danas, koralji vadili drvenim križem koji se spuštao na dno mora, a nikad se nije vadila cijela koraljna grana i grmovi, nego tek komadići. Nakon toga, koralj se obrađivao i sušio, a obrada je uključivala i skidanje polipa i kože. Nakon grube obrade, uslijedilo je poliranje.
Teško je odrediti od kada su srebro i koralji u upotrebi u Dubrovačkoj Republici, ali je sigurno da oduševljenost njima seže milenijima u prošlost. U antici se vjerovalo da su koralji nastali kad je na morske alge pala Meduzina krv – kaže povjesničar umjetnosti Goran Vuković, podsjećajući na mit koji je u 17. stoljeću nadahnuo Claudea Lorrainea da naslika Perzeja i postanak koralja, zagonetno djelo koje se danas nalazi u privatnoj zbirci u Engleskoj. Osim za potrebe izrađivanja nakita, srebro je u Dubrovačku Republiku stizalo najčešće iz bosanskih i srpskih rudnika. Veliki broj naših ljudi zbog toga je boravio u trgovačkim kolonijama u zaleđu – govori Vuković i nastavlja da ih je bilo u Fojnici i Srebrenici, najvećem rudniku srednjovjekovne Bosne te Zvorniku i Visokom gdje su držali u zakupu rudnička okna.
-Nije lako zamisliti kako je početkom 15. stoljeća kroz njihove ruke prolazila petina godišnje proizvodnje srebra u Europi – napominje Vuković. Srebro se tako, osim za nakit, koristilo najviše za izradu novca – talira i dukata Dubrovačke Republike. Uz nakit, proizvodio se i umjetnički oblikovan pribor za jelo, gvantijere, posudice, bokale, medalje i ukrasne detalje za odjeću, a mali dio te raskoši može se vidjeti u gradskome muzeju i samostanima dominikanaca i franjevaca. Unatoč vrijednosti dubrovačkog nakita čini se da je premalo truda uloženo za njegovu prezentaciju u svijetu i Hrvatskoj, - s nakitom u Dubrovniku je isto kao sa drugim stvarima – kaže Vuković i dodaje kako bi volio da je puno više brige, sredstava i truda.
Danas je malo majstora koji bi se upustili u izradu nakita na način kako su to nekoć radili majstori i zlatari, a kopije pravih primjeraka moguće je vidjeti danas u nekim zlatarnicama i filigranskim trgovinama gdje su jeftinije. – Nitko se, danas, osim Ivane Baćure ne bavi nakitom kao umjetničkim obrtom – govori Vuković i dodaje da je njezina bottega igrom slučaja u Zlatarskoj ulici, pored Sponze. Vrijedan nakit, koji nije dovoljno prezentiran od strane Grada, do nedavno je mogao biti viđen u galeriji Đardin gdje su se mogle naći i kreacije Tanje Ćurin, koja danas najviše prodaje u Zagrebu i na Hvaru.
Koralji
Mnogi će se iznenaditi kad čuju da je zapravo riječ o životinjici, jer je koralj kostur koraljnog polipa, životinjice koja nalikuje želatini s puno ticala, a upravo te vrijedne životinje sačinjavaju koraljne grebene od milijuna malih skeleta. U Jadranu živi pedeset i šest vrsta raznih koralja, a danas ih najviše ima oko Kornata, Visa, Hvara, Lastova te šibenskih i zadarskih otoka, dok je zlarinski koralj najpoznatiji kao izvozni proizvod koji se lovi i na području Kornata.
komentari
