CRNOGORSKO PRIMORJE POSTALO NAM JE VRLO OZBILJNOM KONKURENCIJOM - DOK DUBROVNIK SPAVA, BUDVA ZARAđUJE
Kada su brojni turistički stručnjaci prije nekoliko godina predviđali kako će nam Crna Gora oduzeti veliki dio turističkog kolača, to se činilo nezamislivim. No, taj se scenarij ove godine obistinio i Crnogorsko primorje postalo je vrlo atraktivnom turističkom destinacijom koja, za razliku od Dubrovnika, privlači sve više turista. Premda mnogi ne žele priznati, Crnogorsko primorje postalo nam je vrlo ozbiljnom i opasnom konkurencijom. Potvrđuje to i podatak da su crnogorski hoteli prepuni i da nam susjedi šalju višak turista koje nemaju gdje smjestiti. A nekad, u sjajna vremena dubrovačkog turizma, bilo je obrnuto. Kako se Dubrovnik punio turistima, tako su se oni slali u Sveti Stefan, Budvu, Kotor. Potvrdila nam je to i direktorica Turističke zajednice u Budvi Tanja Kažanegra ističući kako turistički djelatnici iz Crne Gore koji surađuju s dubrovačkim agencijama višak turista šalju u dubrovačke hotele, no nije nam znala kazati koliko je takvih slučajeva. Za Dubrovnik, nekada kolijevku turizma, na ovim prostorima to bi doista trebalo biti zabrinjavajuće. Što se događa s dubrovačkim turizmom?
Kako bismo vidjeli što se to događa u Crnogorskom primorju i čime oni privlače toliki broj turista, posjetili smo Budvu – najatraktivnije crnogorsko turističko odredište, u kojem, prema podacima tamošnje turističke zajednice, ovih dana boravi oko 35 tisuća gostiju, 28 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Turistička sezona počela je već krajem travnja organiziranim dolascima Rusa, Francuza, Engleza, a trajat će, nadaju se, do kraja studenog.
Da turistička sezona u Budvi može trajati šest mjeseci, i ne čudi nas – jer riječ je o gradu iz kojeg ćete, kada dođete, teško otići - još i teže ako ste željni dobrog noćnog provoda.
PETICA ZA NOĆNI ŽIVOT
Budva svakako zaslužuje čistu peticu kada je u pitanju noćni život. Na šetnici pored budvanske pješčane plaže smješteno je mnoštvo kafića na otvorenom iz kojih različita glazba lupa na sve strane pa, ovisno o tome gdje želite popiti piće, možete slušati narodnjake, pop, techno…Mi smo svratili u otvoreni kafić Ambijent gdje je svirala Dinova Afrika. More ljudi, koje u Dubrovniku možete vidjeti samo tijekom dana kad u Grad dođe nekoliko plovećih hotela, u Budvi je svakodnevnica. Noćni provod na otvorenom traje do jedan sat kada glazba utihne, no potom se svi sele u zatvorenu diskoteku Trockadero na tri razine u koju može stati nekoliko tisuća ljudi. Tko ne želi u Trockadero, može otići u diskoteku Maksimus u Kotor, koja je, kažu, još bolja i uređenija od Trockadera, a u nju može stati pet tisuća ljudi. Nažalost, nismo stigli u Maksimus jer smo u Budvi ostali samo jednu noć. Najviše pozornosti na šetnici izazivale su atraktivne plesačice, kažu Crnogorci, „uvozne“ iz Beograda. Svojim plesom i izgledom mamile su poglede mnogobrojnih gostiju. Neki pripadnici muškog spola koji nisu imali fotoaparat pokušali su ih snimiti mobitelom. Naša vodička Saška, rodom iz Beograda, a živi u Baru, gdje je vlasnica kozmetičkog salona, kazala je kako zbog zgodnih plesačica i gošći iz Rusije i Beograda nerijetko tijekom ljeta „pucaju“ čvrste zimske veze. Inače, Saška je u ljubavi s jednim našim Vlahom.
Radno vrijeme trgovina u Budvi je od deset ujutro do ponoći pa kupovinu možete obaviti u bilo koje doba i u gradu i na šetnici. Vjerujte nam, trgovina obuće na šetnici je nešto prije ponoći bila prepuna ljudi koji su probavali cipele i kupovali. Zanimljivo je i da se u Budvi doista vodi računa o najmlađima pa se na svakom koraku možete s djecom zabaviti u parku. Šetnica u Budvi rezervirana je za mlade, a oni drugi mogu poći u grad u mirniju i opušteniju atmosferu. Uvjerili smo se da turisti u Budvu ne dolaze jer je ovdje baš sve jeftino. Vjerujte, noćni izlazak u budvanske kafiće na otvorenom – skupo će vas stajati. Primjerice, koktel „Sex on the Beach“, dva decilitra crnogorskog vina Krstač i jedna cola u limenki u kafiću Ambijent stajala nas je 17 eura (125 kuna). A u poznatom diskoklubu Trocadero vino Krstač i viski –cola, čak 12 eura (90 kuna). U Dubrovniku bi to isto piće u kafićima došlo ne više od 100 kuna. Hrana u poznatim i uglednim restoranima u Budvi jeftinija je nego u našem gradu. U Budvi smo ručali prstace, ovdje zabranjenu deliciju. Šest porcija i litra skupljeg vina stajala nas je sto eura. Budući je prosječna plaća u Crnoj Gori oko 300 eura, domaći rijetko jedu po boljim restoranima.
SEX ON THE BEACH
Ogromna Slovenska plaža je cijeli dan prepuna gostiju i turista. Na ulici ćete, što kod nas baš i nije slučaj, rijetko koga sresti u odjeći. Djevojke hodaju samo u kupaćim kostimima, a muškarci u kratkim hlačama. Na plaži imate svu ponudu - od atraktivnih restorana, ležaljki i suncobrana koji ukupno koštaju šest eura te za tinejdžere automate i bilijar klubove, do masaže koju ćete za pola sata platiti 25 eura. Pola sata vožnje skuterom košta 50 eura - kao i kod nas! No, primijetili smo da su im tuševi i javni zahodi – katastrofa.
Budvanska rivijera koja se prostire od plaže Jaz do plaže Buljarica, obuhvaća Budvu, Bečiće, Sveti Stefan i Buljaricu. U Budvi ćete ovih dana teško naći hotelski smještaj iako radi 84 hotela, većinom obiteljskih, koji nude 13 000 ležaja, dok je u privatnom smještaju registrirano 22 tisuća ležaja. Privatnih iznajmljivača je puno više pa nam je tako direktorica TZ Budve Tanja Kažanegra kazala kako u privatnom smještaju ima oko 60 tisuća ležaja, a može se pronaći za cijenu od 6 do 20 eura, ovisno o lokaciji. Dubrovački privatni smještaj koji je nekada bio prepun, danas je u izuzetno lošem stanju. U Budvi je broj ležaja porastao prošle godine otvorenjem atraktivnog Hotela „Splendid“ u Bečićima s pet zvjezdica, jednog od najboljih hotela u Crnoj Gori. Riječ je o hotelu u grupi Montenegrostars u čijem je vlasništvu Bluestars, hotel u srcu Budve, u kojem smo noćili, te Hotel Montenegro, oba s četiri zvjezdice. U visokokategorniku Splendid gdje smo se susreli s PR-om Ćaslavom Perovićem, noćenje za dvije osobe u superior sobama u visokoj sezoni košta 274 eura. U našem Excelsioru noćenje za dvije osobe u sobi s pogledom na more košta od 310 do 340 eura. O Hotelu Splendid u Bečićima proteklih se dana dosta pisalo u svim medijima jer su u njihovom predsjedničkom apartmanu boravili Rolling Stonesi koji su nedavno imali koncert u Budvi. Predsjednički apartman u koji možete stići helikopterom košta između 7 i 8 tisuća eura, a prostire se na oko 400 metara četvornih. Penthause apartman nešto je manji, njegova cijena je oko 3,5 tisuća eura, a kongresna dvorana ima čak 800 mjesta. Ćaslav Perović kazao nam je kako su Stonesi bili oduševljeni hotelskim smještajem u Splendidu, a da Mick Jagger, koji je želio vidjeti Stari grad- to nije uspio učiniti.
-U kasnim večernjim satima htio je prošetati računajući da u gradu u to doba nema mnogo ljudi. No, kada je stigao, vidjevši toliko ljudi na šetnici, predomislio se i nije prošetao. Zanimalo ga je što se to događa u Budvi kada ima toliko ljudi. Nije mogao vjerovati kad smo mu objasnili da je tako svakog dana - ispričao nam je Ćaslav Perović.
NEDOSTACI
Iako su ulični štandovi s različitom jeftinom robom i suvenirima, kažu nam Crnogorci, prepoznatljiv dio budvanske turističke ponude, razbacani su na svakom kantunu i nisu baš najreprezentativniji pa bi u tom dijelu trebalo itekako uvesti reda. Kao i kod nas, nedostaje im parkinga, a malo više računa mogli bi povesti i o čistoći grada. Dakle, nije sve sjajno, no budući se ozbiljno turistički razvijaju i imaju viziju, vjerujemo da će to uskoro riješiti. Na povratku iz Budve, koja baš i nije jeftino turističko odredište, pitali smo se - što se događa s Dubrovnikom? Zašto su nam hoteli poluprazni? Zašto nas turisti zaobilaze?
Premda mnogi ne žele priznati ili su osjetljivi kada se o Dubrovniku bilo što loše kaže u turističkom smislu – činjenice se, nažalost, ne mogu zatajiti. Mnogi će kazati kako se naš Grad ne može uspoređivati s Budvom i da je susjedu trava uvijek zelenija – no činjenica jest da je u Budvi trenutno 35 tisuća gostiju koji se izvrsno zabavljaju i imaju svu potrebnu turističku ponudu, za razliku od Dubrovnika gdje je u ponedjeljak u hotelskom i u privatnom smještaju te u kampovima i u marini boravilo 10 568 turista! Podsjetimo samo da Budva ima 15 tisuća stanovnika, a Dubrovnik 40 tisuća. Dakle, u Budvi je trenutno dva puta više gostiju nego stanovnika. Kad bi tako bilo u Dubrovniku, a nažalost nije, trebali bismo imati oko 80 tisuća gostiju! Naši turistički djelatnici, hotelijeri i ugostitelji, a najviše gradska uprava, trebali bi se zabrinuti. Budva nije ni do koljena Dubrovniku i nije jeftinija od nas, ali oni znaju pogoditi 'u sridu'. Zato i imaju dva puta više turista nego mi. Dubrovnik koji ima katastrofalan noćni život, u odnosu na Budvu je grad-spavaonica. I u tome je najveći problem. To je Grad bez noćnog života, bez velikih diskoklubova, sadržaja za djecu, koji nudi samo sunce i more, a vrata trgovina zatvara već u osam ili u najboljem slučaju u 9 sati navečer – što je za jedno turističko odredište nedopustivo. Ako se konačno ne prestanemo lupati u prsa i diviti se sami sebi, turisti će nam stati na vidikovac, slikati Grad i produžiti u Crnu Goru. A to se nikako ne i smjelo dogoditi. Vrijeme je da se probudimo i uz bogatu kulturnu ponudu i ljepotu grada, što je iznimno važno, turistima damo i druge sadržaje. Jer, mi bismo bili najsretniji da smo eure potrošene u Budvi, potrošili u našem gradu. No, ostaje činjenica kako ih nemamo gdje potrošiti. Smisao dobrog turizma je uzeti turistima novac na svakom koraku, a da se on pritom osjeća zadovoljno i sretno!
Livia Sinković
Okvir: Pave Župan Rusković
-Crna Gora ne može biti konkurencija Gradu Dubrovniku, ali vrlo ozbiljno može postati konkurencija dijelovima naše županije, što se već to dogodilo. Crna Gora ima kvalitetan proizvod koji ne zaostaje, dapače, u nekim je dijelovima i bolji. Cijene koji su u početku bile niske, sada više to nisu, znači, ne privlače goste samo niskim cijenama nego mješavinom cijene i proizvoda. Kod nas se u zadnje dvije godine bilježi pad noćenja. Jednim dijelom to je posljedica ukidanja subvencija i činjenice da je ove godine 260 manje čartera. To je katastrofa za nas jer je Dubrovnik prvenstveno aviodestinacija i nikada neće biti autodestinacija. Za naše područje su važni čarteri jer Grad je predaleko od mnogih dijelova Europe. A kad se napravi autocesta, i dalje ćemo biti predaleko - kazala je Pave Župan Rusković.
Prema njenim riječima, Dubrovnik će uvijek imati gostiju koji će ga doći vidjeti, ali tu neće ostajati dugo. Kada bismo imali bolju ponudu, bilo bi više posjeta i noćenja.
-Najveći dio gostiju svodi se na one koji dolaze vidjeti naš grad jer je brand. A kad ga vide, odu. Gosti s cruisera su najsretniji, odlaze puni dojmova i prave nam reklamu koju ne možemo platiti. A da su se htjeli zabaviti – ne bi mogli. Dubrovniku nedostaje vizija i nema povezanosti između privatnog i javnog sektora. Nema pametne strategije i suradnje. Dugoročno gledano, bojim se da smo u problemima - istaknula je Pave Župan Rusković.