KULTURA ILI TORTURA
ŠUIČINA VLAST POSTAVLJANJEM SPOMENIKA PODIJELILA DUBROVČANE
Braniteljima spomenik s klima - uređajem Djelo zagrebačkog arhitekta Igora Franića nailazi uglavnom na osudu dubrovačkih likovnjaka i povjesničara umjetnosti.
’Tako bahat modernizam na razini je srbo-crnogorske agresije’,
tvrdi Davor Lucianović
Neslužbeno otkrivanje "kocke mora", spomenika dubrovačkim braniteljima koje je gradska vlast postavila na platou Pila, na domak spomeničke jezgre, izazvalo je proturječne reakcije građana i stručnjaka, a onih koje je djelo zagrebačkog arhitekta Igora Franića ostavilo ravnodušnim gotovo i nije bilo!
Iako još nije završen, spomenik izgledom već sad odudara od povijesne cjeline zapadnog prilaza gradskim zidinama, s čime su suglasni svi upućeni u umjetnost. Prostora različitim komentarima nudi i vizualno rješenje objekta na čijoj prednjoj plohi dominira plavozeleni otisak mora presječen zrcalnim pravokutnikom, a na bočnim stranama crveno-bijela šahovnica i križ, te natpis Libertas. Spomenik koji mnoge podsjeća na videozid, a sadrži i klima-uređaj, dodatan doživljaj ostvaruje noćnim svjetlosnim efektima.
Nemoguća kombinacija
Novopostavljeni spomenik mnogima nalikuje na kakav videozid, što se baš i ne uklapa u ambijent zgrada nastalih u 19. stoljeću/Ahmet KALAJDŽIĆ— Nisam a priori protiv modernizma, ali mislim da u ambijentu koji datira iz 19. stoljeća ovakav spoj kvazimodernog i tradicionalnog nije primjeren. Čini mi se da je trivijalan i ruši dostojanstvo branitelja i svih koji su u ratu ostali u Dubrovniku. Tako bahat modernizam na razini je srbo-crnogorske agresije, izobličuje i pretrpava prostor — drži Davor Lucianović, voditelj Likovnog odjela Umjetničke škole "Luka Sorkočević".
Za "kocku mora" riječi hvale ima samo pročelnik Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku dr. Antun Karaman.
— Spomenik monolitno ulazi u tradicionalni prostor i nameće se modernošću. Kao zanimljiva kombinacija vizualnog i reflektiranog u potpunosti opravdava likovnost i nosi mogućnost različitih vrsta interpretacija — ocijenio je Karaman.
Od konačnih prosudbi ogradio se ravnatelj Umjetničke galerije "Dubrovnik" Antun Maračić, rekavši kako je vidio tek pretpostavku spomenika.
— Zasad mi se čini da je predimenzioniran, te da nije najsretnije uklopljen u prostor. Uz njega su još neki spomenici, fontane i stabla te ostaje činjenica da nije primjeren kompleksu. No, mišljen je futuristički i tek treba vidjeti što će performirati — zaključio je Maračić.
Nezadovoljan i autor spomenika
Spomenik je u nastajanju i potrebno je još puno "uštimavanja" dok se ne dobije rezultat kakav želim — kaže autor idejnoga rješenja platoa i spomenika na Pilama, zagrebački arhitekt Igor Franić, koji ni sam nije zadovoljan sadašnjim, posebno noćnim izgledom spomenika koji je zamislio kao "kocku mora".
— Spomenik bi trebao dočarati more i vjekovnu slobodu Dubrovnika, i to bljeskanjem koje sada nije odgovarajućeg intenziteta — objašnjava autor, koji osobno nadzire "nastajanje" spomenika.
— Za petnaestak dana sve bi trebalo biti zgotovljeno. Nadam se da će Dubrovčani biti zadovoljni krajnjim rezultatom — zaključuje Franić.
O. GUSTIN
Radovi teški 10 milijuna kn
Spomenik koji je podijelio Dubrovčane sagrađen je u okviru prve faze uređenja platoa na Pilama, a dosadašnji radovi stajali su desetak milijuna kuna. Uz podizanje spomenika, projekt preuređenja uključuje i preregulaciju prometa, te uklanjanje nekoliko zgrada oko Palače Pozza.
Tolj: Zgrožen sam
Zgrožen sam cijelim konceptom, proporcijama, mjestom odabranim za spomenik koji, uzgred, neće ni funkcionirati kad nema struje. Postavljanje spomenika koji k tomu u sebi nosi klima-uređaj toliko je pogrešno da ne ostavlja mjesta ni dignitetu prema braniteljima ni povijesnoj distanciji, pa mislim da neće dugo opstati, smatra Slaven Tolj, voditelj dubrovačke Art-radionice Lazareti i hrvatski izbornik na 51. venecijanskom bijenalu.
