Arhitektura Ustuknula Pred Zeljama Biznisa
Back
datum: 13.08.2007
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,8,11,,85679.jl
Arhitektura ustuknula pred željama biznisa
DUBROVNIK - Pomama za rijetkim preostalim dubrovačkim neizgrađenim prostorom u punom je zamahu. Preostale zelene površine na užem gradskom području nestaju iz dana u dan i “ustupaju” mjesto betonskim monstrumima na kojima unatoč formalnim odredbama o odnosu zelenila i građevine 70 prema 30 posto gotovo da nema ni travke.
Hoteli koji se obnavljaju i rekonstruiraju nakon obnove će biti veći za 30 posto.
Vila Dubrovnik i Hotel More izazvali su polemike i negodovanje zaštitara prirode, ali i susjeda. Građani su uspjeli zaustaviti radove na Vili Dubrovnik tijekom ljetnih mjeseci, ali u slučaju Hotela More to im nije uspjelo. Taj će hotel umjesto zelenila koje ga je nekad okruživalo uvesti “zamjensko” iz Italije. Hotel More, čiji je investitor tvrtka Combis, nakon obnove će imati 35 soba, među kojima dva apartmana, a okitit će se četirima zvjezdicama.
Nekoliko stotina metara dalje, na području nekadašnjeg maslinika, niknut će sedam zgrada ukupne korisne površine oko 33.000 kvadrata. Investitori tog velebnog projekta su INGRA i tvrtka Jabuka d.o.o. iz Zagreba, a neslužbeno se doznaje da će cijena kvadrata u tom kompleksu biti oko 5000 eura. Kompleks će imati 80 apartmana s više od stotinu kvadrata i podzemnu garažu za 360 vozila.
Hotel Libertas-Rixos bit će novi dubrovački hotel s pet zvjezdica. I on je izazvao negodovanje okolnih stanara jer su radovi, zbog kojih je svečano otvaranje hotela odgađano već nekoliko puta, nastavljeni i nakon isteka dozvole koju im je izdala gradska uprava. I to je zdanje gabaritima prešlo svojeg prethodnika.
Ljetnikovci i palače nastajali od 15. do 18. stoljeća na dubrovačkom se području ne obnavljaju. Visoke cijene reprezentativnih objekata i visoki troškovi obnove odvlače investitore. Stoga su građevinski poduzetnici orijentirani brzoj i velikoj zaradi u novogradnji. No i ti su novi stanovi, koji se prodaju za 2800 do 5000 eura po kvadratu, nedostižni većini građana. Morali bi raditi i četiri mjeseca za kvadrat najjeftinijeg stana u novogradnji, a pri tome ništa ne jesti i ne izdvajati novac za druge troškove.
Novac i želja za brzom zaradom te navala poduzetnika na najatraktivniji dio obale pretvorila je život domicilnom stanovništvu u moru. Stoga je Udruga Porporela, čiji su članovi preostali stanovnici unutar gradskih zidina, u svojem performansu okupila žene i djecu i brodom iz Porta otišla “tražiti novu hrid da ondje skriju svoju slobodu”.
Prodaja u centru i kupnja na periferiji
Jedini je način da Dubrovčani dođu do svojeg stana prodaja nekretnine uglavnom unutar zidina, gdje kvadrat dostiže rekordne cijene i u europskim razmjerima, te kupnja druge u manje atraktivnom dijelu Grada. Ili prodaju zemljišta na području Grada, što je i omogućilo da betonski monstrumi unište sve zelenilo i da naruše sklad koji je u arhitekturi na dubrovačkom području postojao stoljećima, o čemu su prvi propisi doneseni još u Statutu Grada iz 1272. godine.
komentari